——
Mostarskoj se publici po prvi put predstavio novoosnovani Književni klub Mostar. Organizatori su nazočnima, bez mnogo govora priuštili zanimljiv književni program, koji je predstavio članove, djelatnosti i ciljeve Kluba. Nakon kratkog pozdravnog obraćanja pisca i novinara Gorana Karanovića, inicijatora osnivanja Kluba, u Ćorovića kući nastupili su brojni pjesnici i prozaisti. „Cilj je i izvan grada, u regiji i šire, predstaviti afirmirane autore, a one koji to još nisu afirmirali. Pored zbornika, kojeg planiramo godišnje izdavati, u nekoj zreloj dobi naš je cilj pokrenuti, ako se bude moglo, i nakladničku djelatnost. Nastojat ćemo redovito održavati i ovakva književna druženja“, poručio je ispred Kluba Miljenko Buhač.
Kvalitetni ljudi
Među onima koji su preksinoć čitali svoje pjesme i pozne ulomke bilo i poznatih književnika, ali i mladih čije vrijeme tek dolazi, a publika je svaki nastup ispratila glasnim pljeskom. I prve reakcije pisaca su iznimno pozitivne. Poznati književnik Veselin Gatalo kaže kako mu osnivanje Kluba znači isto kao i otvaranje kina u gradu u kome nema kina. „Postoje sela koja imaju književne krugove, a Mostar nema. A Mostar je grad pjesnika, prozaista, jer ne mora sve biti ni u Sarajevu. A budućnost je ono što napravimo. Predviđanje nema smisla, vrijeme će pokazati sve. Mislim da imamo dovoljno ljudi i materijala da ovo živi desetljećima“, rekao je Gatalo. Ivo Krešić također smatra kako je osnivanje Književnog kluba Mostar dobra inicijativa, jer okuplja mlađu generaciju pisaca iz Mostara i Hercegovine. „Naravno, Klub ne zanemaruje stariju generaciju s kojom usko surađujemo“, ističe Krešić podsjećajući kako je sam koncept suradnja i umrežavanje pjesnika iz Mostara i regije. „Večeras su se i oni iza, a i oni ispred mikrofona složili da je ovakav Klub potreban Mostaru. Uz veliki trud pojedninačno može se postići mnogo, ali još se dalje može dobaciti udruživanjem. Šansa je to i za mlade ljude koji još nisu imali priliku objaviti knjigu i predstaviti se široj javnosti“, rekla je Lidija Pavlović-Grgić.
Otvorenost svima
„Svi se slažemo u konstataciji da je književna scena u gradu bitno ojačana formiranjem Književnoga kluba Mostar – kluba koji ima velike planove za budućnost… Nadam se kako će se oni i ostvariti,i kako će na dobitku biti i književnici,i ljubitelji književnosti u Mostaru, pa i regiji, jer kanimo surađivati s kolegama i institucijama kulture u zemlji i inozemstvu…“, izjavila je Vesna Hlavaček. Alma Fazil Obad izražava zadovoljstvo, jer je ideja o Klubu došla od mladih ljudi, te joj se sviđa otvorenost Kluba svim generacijama. „Ima nas svih dobi. Imena nam nisu važna, kao ni starosna granica, jer je umjetnost jednostavno ne priznaje granice. Pretpostavnjam da će taj Klub to i njegovati. U jednom nepoetičnom i vremenu u kojem se nudi mnogo toga lošeg, ovdje se nudi samo dobro. To sam prepoznala i rado se odazvala Klubu i želim biti njegov dio“, naglasila je Fazil Obad. Utemeljenje Kluba raduje i pjesnikinju Sanelu Kuko. „Mnogo mi znači osnivanje Kluba i znači mi nekakvu nadu da se stvari pomjeraju s neke mrtve točke u ovom gradu, s obzirom da je Mostar, koji je važio za grad umjetnika, nekako utihnuo. Isto kao da je zapao u neko crno vrijeme. Sad mi se čini da nekako izranja jedna pozitivna energija. Mladi ljudi su se povezali i mislim da će vođeni zajedničkom idejom napraviti dobru stvar“, kazala je Kuko.
Grad književnosti
„Vrijeme je bilo da se u Mostaru događa nešto novo. Red je bio da se nešto novo rodi, a sad dokle će živjeti – to ne ovisi samo o nama. Mi bi pisali i bez ovoga, a koliko ćemo naći razumijevanja i publike i nekih ljudi koji nas mogu „pogurati“ u organizacijskom smilu… Uglavnom, nije samo do nas“, rekao je Berislav Jurič. Književni klub Mostar veliki je događaj za ovaj grad koji je izgubio mnogo toga u kulturi i u svakom pogledu, mišljenja je Anes Oručević. „Mostar je poznat po književnosti. Imao je velike književnike i nadam se da će naš Književni klub izroditi neke nove Šantiće, Ćoroviće, Hume… Dakle, postati nešto prepoznatljivo u Mostaru, ali i u regiji“, istaknuo je Oručević, dok Adnan Žetica vjeruje kako će mladi pisci kroz rad Književnog kluba lakše naći put do publike i izdavanja knjiga, zajedničkih nastupa i programa.
35 autora
Klub će u budućnosti zasigurno privući još više članova, a za sada su predstavljeni: Miljenko Buhač, Samra Međedović, Ivo Krešić, Vlatko Marinović, Goran Karanović, Damir Jurica, Almin Kaplan, Adnan Žetica, Veselin Gatalo, Mirko Božić, Marko Suton, Nikica Čerkez, Ivan Šunjić, Adnan Repeša, Semir Behram, Sonja Jurić, Berislav Jurič, Nedžad Maksumić, Dijana Ondelj Maksumić, Sanela Kuko, Anes Oručević, Lidija Pavlović-Grgić, Elvedin Nezirović, Alma Fazil Obad, Senka Marić Šarić, Tina Laco, Emil Karamatić, Mili Tiro, Vesna Hlavaček, Martina Mlinarević – Sopta, Adnan Džolota, Irena Marinčić, Julija Bošnjak, Žana Šemšić i Anita Pajević.
(Dnevni List)
——
Progovorio Književni klub Mostar
Prigodnim književnim programom, u četvrtak je u Ćorovića kući u Mostaru upriličeno prvo službeno predstavljanje novoosnovanog Književnog kluba Mostar.
U programu, čije je težište bilo na poeziji i proznim ulomcima, sudjelovalo je 35 mostarskih autora.
– Cilj nam je afirmirati pisanu riječ i pomoći ljudima koji do sada nisu imali mogućnost ili nisu imali dovoljno sreće objavljivati da objavljuju i po časopisima, da sazrijevaju do onoga nivoa kad se objavljuju prve knjige, ali i da unaprijedimo one članove kluba koji već imaju objavljena djela iza sebe, kazao je u izjavi za Fenu član Inicijativnog odbora i Predsjedništva Kluba književnika Mostar Miljenko Buhač.
Ovo udruženje će, kako je kazao, raditi i na uvezivanju mostarskih autora s književnim organizacijama, časopisima, festivalima i drugim autorima u Bosni i Hercegovini, ali i inozemstvu.
– Ciljevi Književnog kluba Mostar nadalje će biti i izdavanje vlastite edicije, jednog zbornika radova, a nastojat ćemo da naša aktivnost bude redovna po pitanju organiziranja nastupa naših članova, kako pojedinačno, tako i skupno, kazao je Buhač.
Istaknuo je kako je pravna registracija ovog udruženja u proceduri te da se u budućnosti mogu očekivati brojne akcije i inicijative koje će raditi na osnaživanju i promociji književnosti u Mostaru.
Između ostalih sinoć su nastupili Veselin Gatalo, Mirko Božić, Miljenko Buhač, Sonja Jurić, Sanela Kuko, Anes Oručević, Samra Međedović, Ivo Krešić, Goran Karanović, Alma Fazil Obad, Marko Suton, Nikica Čerkez, Ivan Šunjić, Berislav Jurič, Mili Tiro, Vesna Hlavaček, Anita Pajević…
– U budućnosti se od Književnog kluba Mostar mogu očekivati akcije slične ovoj, ali i inicijative koje će pridonositi osnaživanju i promociji književnosti u Mostaru, a također i na uvezivanju mostarskih autora s književnim organizacijama, časopisima, festivalima, a posebice s drugim autorima u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, rekao je u ime inicijativnog odbora Književnog kluba Mostar njegov prvi predsjednik, pjesnik Goran Karanović.
——
Klub ujedinio mostarske književnike
Prigodnim književnim programom u četvrtak uveče je u Ćorovića kući u Mostaru upriličeno prvo službeno predstavljanje novoosnovanog Književnog kluba Mostar. Ovo udruženje će raditi i na uvezivanju mostarskih autora sa književnim organizacijama, časopisima, festivalima i drugim autorima u Bosni i Hercegovini, ali i inozemstvu.
Simbolično, u Spomen-kući najvećeg hercegovačakog pripovjedača Svetozara Ćorovića sinoć je predstavljen Književni klub Mostar, koji je prvi put nakon rata okupio književnike mlađe i starije generacije iz svih dijelova Mostara.
Šta je to Književni klub? Goran Karanović, incijator Kluba, za naš radio kaže:
„Skoro svi ljudi koji pišu u Mostaru skupljeni na jedno mjesto, u jedno udruženje kako bi se međusobno znali, pomagali i družili, i kako bi nastupali kao reprezentacija prema vani i na taj način pristupali kulturnim institucijama, književnim časopisima, književnim festivalima i zajednički doveli Mostar tamo gdje treba da bude – na prvo mjestu ili među prva mjesta književne scene regiona.“
U Mostaru, koji je u mnogim segmentima političkog, društvenog, ali i kulturnog života i dalje podijeljen grad, stvaranje Književnog kluba, potpomognuto vlastitom željom i potrebom, a ne kako to uobičajeno biva – naporima međunarodne zajednice, veliki je događaj za ovaj grad. Miljenko Buhač, mostarski pjesnik, dodaje:
„Ja na moju sreću poznajem samo jedan Mostar i ja takav Mostar pamtim. Ovaj sadašnji Mostar, sa nekakvim njegovim slabostima i jednom nagalavačkoj okrenutosti, nastojim skrivati iza te slike Mostara koju pamtim. Ja se u tom kontekstu i ponašam i osnivanje ovoga našega kluba također vidim u tome smislu.“
Klub okupio ‘lijeve i desne’
Vjerovatno najnagrađivanji bh. autor mlađe generacije – Veslin Gatalo pomalo ironično dodaje de je Klub okupio i lijeve i desne, antifašiste i one koji su još uvijek u zavadi sa komunuizom. Svi oni, podvlači, dijele jedno – ljubav prema pisanoj riječi i gradu Mostaru:
„Mislim da se radi o stvari važnoj za Mostar – isto koliko bi bilo važno da imamo kino. U gradu u kome nema kina, nema književnog kluba, Književni klub je napredak. Postoje sela u Srbiji i u Hrvatskoj koja imaju svoje čitateljske i književne klubove.“
RSE: Koliko je ovo neki odgovor, uslovno rečeno, umjetno stvaranim nacionalnim književnim torovima u Mostaru, koji i dan-danas postoje?
Gatalo: Nisu to nacionalni torovi. To su ideološki torovi, što je možda još gore. Jer nekad se nacionalni zovu ideološkim, ideološki nacionalnim – zapravo je sve to isto. Jer poslije, znate kako je, rata izvjesna materija ispliva. Dobri pisci su odjednom postali loši. Recimo, Nedžad Ibrišimović je postao, eto, loš pisac, Miljenko Jergović dobar. Takve stvari kojima u nemaju neki ljudi konkurencije su nas natjerale da napravimo neki krug u kojem će se moći profilirati ne samo drukčije nego i bolje.
Pored Karanovića, Buhača i Gatala, svoje stihove i djela čitalo je 30-ak autora, između ostalih i 28-godišnja Sanela Kuko, za koju kritičari ocjenjuju kako njeno vrijeme tek dolazi. S ponosom kaže – u boljem društvu odavno nije bila, pravom mostarskom:
„Taj entuzijazam ovih mladih ljudi koji su se okupili sa tom idejom da naprave Književni klub Mostar i da povežu sve ljude od pera na nivou čitavog grada koji pišu poeziju i prozu je genijalna stvar. I samo to govori jako puno i o ljudima i o energiji koja je spremna da napravi pomak i da, zapravo, promijeni kulturnu scenu i u Mostaru, pa i u regiji.“
Bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, političko opredjeljenje svi su dobro došli u Književni klub Mostar koji će, sigurni su mostarski umjetnici, prerasti granice Mostara i dokazati da se normalan život i u ovom gradu dešava i nije slučajnost.
(Tina Jelin, Radio Slobodna Evropa)
