godine, ali i zbog jedinstvenih iluminacija i općenito simbolike koju ima, biti i ostati – neprocjenjiva, moći pogledati četiri puta godišnje. I to na dane kada se slavi Pesah, na dan kada se obilježava Dan i noć muzeja, te prvog utorka u mjesecima julu i augustu. A jučer je upravo bio jedan od tih datuma. Razlog da se Hagada može vidjeti samo četiri puta godišnje nalazi se, pojašnjavaju u Muzeju, u izuzetnu i vrlo kompliciranu sustavu zaštite.
Hagada znači priča
Svako izlaganje Hagade pobuđuje izuzetnu pažnju, kao i priča o njoj, a koju u iznimnim prilikama posljednjih godina kazuje Jakob Finci, aktuelni ambasador u Švicarskoj: “Hagada znači priča, knjigom ispričana priča o izlasku Jevreja iz egipatskog ropstva. Hagada se tradicionalno čita za veliki jevrejski praznik Pesah na seder večeri i tako se vijekovima usmenim predanjem prenosila sa koljena na koljeno. Uz večeru koja ima svoj red u posluživanju jela potrebno je tri do četiri sata da se pročita cijela knjiga. Svaka Hagada ima isti tekst, ali za razliku od ostalih sarajevska je ilustrovana, što joj daje posebnu vrijednost, počinje ilustrovanim Mojsijevim petoknjižjem gdje je zemlja prikazana kao lopta. Ređaju se zatim ilustracije za svaki dan stvaranja svijeta, sedmi, dan odmora (šabata), potom ilustracije Adama i Eve pored drveta sa koga je ubrano zabranjeno voće. Potom su tu scene Nojeve barke…”
Sarajevska Hagada nastala je između 1350. i 1370. godine, na tlu Španije, o čemu svjedoči i ilustracija grba koji se i danas koristi u Kataloniji, odakle je iznijeta 1492. godine kada je došlo do progona Sefarda, španskih Jevreja. Prvi trag nakon toga vodi u Rim, 18 godina kasnije kada je, kako je napisano na samoj Hagadi, ona je prodana ne zna se kome i za koji iznos. U Sarajevu se pojavila u vlasništvu Jozefa Koena 1888. godine i pošto jevrejsko-prosvjetno društvo nije imalo para da je otkupi, to je 1894. godine učinio Beč pod čijom okupacijom je Bosna bila od 1878. godine. Za Sarajevsku Hagadu platio je 50 groša, što bi, po ocjeni Fincija, danas bilo ravno iznosu od 7.000 eura. Knjiga je vraćena u Sarajevo 1913. godine, u Zemaljski muzej gdje se čuva u posebnom sefu.
oslobodjenje.ba
