“Bilo je teško prirediti ovu izložbu, ali zbog činjenice da smo još 2003. godine, kada smo obilježavali 20 godina od Šukrijine smrti, zahvaljujući Ministarstvu kulture i sporta FBiH uspjeli otkupiti dokumente, knjige i rukopise Šukrije Pandže, to nam je uveliko olakšalo realizaciju ove ideje”, kaže Mušović.

Pored izložbe, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH priredio je i katalog u kojem su sadržani najbolji tekstovi o djelu Šukrije Pandže, njegove pjesme, te priče, kao i fotografije.

Mušović ističe kako je Šukrija Pandžo bio jedan od najznačajnijih književnika  koji su pisali najviše za djecu, te da je uz Ahmeda Hromadžića i Branka Ćopića, s kojima se i družio, bio i ponajbolji dječji pisac.

I sam književnik Isak Samokovlija, pišući kritički osvrt o Pandžinoj poeziji, rekao je da “je njegova poetika uvijek vezana za pejzaž, ali da taj pejzaž niti zaglušuje njenu emotivnost, niti je neko pribjegavanje, a ni odraz siromaštva pjesnikove invencije”.

Kustos Mušović ističe da je na otvorenju izložbe bio veliki broj djece, te da vrlo često, kada Muzej ima izložbe posvećene životu i djelu značajnih pisaca, posebno dječjih, dobro sarađuju sa sarajevskim osnovnim školama.

Šukrija Pandžo rođen je 1910, iste godine kada su rođena dva velika bh. pisca Meša Selimović i Skender Kulenović. Kao što su Meša i Skender obilježili jednu cijelu epohu u razvoju poslijeratne bh. književnosti, isto tako je i Pandžo obilježio peoriod pedesetih i osamdesetih godina u razvoju bh. književnosti za djecu.

Pripovijetke za djecu “Samo još kosovi zvižduću”, “Ljudi smo”, “Zeleni strah”, “Na kraju puta”, te zbirke pjesama “Pjesme”, “Bliže su postale zvijezde”, “Iznad gore vjetri zbore”, “Dobro mi došli” i druge.

Šukrija Pandžo umro je 1984. godine u Sarajevu.