‘Kruh naš’ je nedavno dobio uglednu nagradu ‘De Lollis’. Kratki izvodi iz objavljenih članaka o toj knjizi (priredio i preveo s talijanskog Milivoj Telećan) pokazuju kako su talijanski listovi ocijenili najnovije Matvejevićevo djelo.Matvejević otkriva začudne strane najraširenije namirnice i vodi nas na zanimljivo putovanje u kojemu se prepliću antropologija i povijest… Predivno i čudesno putovanje, potraga za našim korijenima, antropološki, ali i književni, povijesni i jezični ogled… (Paolo Mauri, La Repubblica, 11. 09. 2010.)

Iskrice Matvejevićeva ogleda-dnevnika-autobiografije, pod naslovom ‘Kruh naš’, postaju žar temeljite pripovijesti, bez pretjeranog povijesnog ili učenog balasta koji bi da sve, ili gotovo sve, protumači… Zgusnuta i tečna priča u kojoj se gledišta križaju i stapaju… Simbologija namirnice što nije postala samo amblem, nego i metafora duhovne hrane. (Renato Minore, Il Messaggero, 29. 09. 2010.)

Nova Matvejevićeva knjiga istodobno je poetski hommage najjednostavnijoj namirnici što ju je čovjek smislio, i pogled u mitologiju, religiju, povijest, umjetnost… Učena i strasna pripovijest, pohod što započinje prvom neuglednom pogačom koja je u praskozorje čovječanstva nastala u pepelu i na kamenu. (Sergio Frigo, Il Gazzettino, 22. 10. 2010.)

Kruh naš je tekst prepun povijesnih i književnih referenci, iz kojih historija naše prve namirnice izranja u iznenađujućoj i poetskoj množini perspektiva. To je nesvakidašnja knjiga koja otkriva nakanu pisca da se duhovno osladi jednostavnošću namirnice što nas izravno povezuje sa zemljom i elementarnom i nužnom preradom njezinih plodova. Knjiga je to što ukazuje na potrebu traženja autentičnog odnosa s najjednostavnijom i temeljnom zbiljom, u vremenu koje je sve sklonije površnosti i rastrošnosti. (Maurizio Cucchi, La Stampa, 16. 10. 2010.)

Povijest kruha je velika, bogata spoznajama i poezijom, vjerom i umjetnošću. Obuhvaća cijelu povijest čovječanstva: u svim civilizacijama i u svim područjima ona je ostavila pečat spoznajne tekovine… Predrag Matvejević je napisao vrlo lijepu knjigu o ‘Kruhu našemu’. (Aldo Grasso, Corriere della sera, 17. 11. 2010.)

Samo je piscu kao što je Predrag Matvejević – koji nam je prije tridesetak godina podario svoj povijesni, genijalni, nepredvidljivi ‘Mediteranski brevijar’ – moglo pasti na pamet da napiše povijest kruha, svojevrsnu metaforu mudrosti i nade, prateći brojne staze što ih je čovjek prevaljivao počesto uz jad i goleme napore… Pripovijest o kruhu, koju Matvejević razlaže u ovoj knjizi, prepuna je mudrosti i poezije, umjetnosti i vjere. A i okus i miris kruha povezan je s uspomenama. (Domenico Nunnari, Gazzetta del Sud, 23. 10. 2010.)

Matvejevićev ‘Mediteranski brevijar’ bio je povijesno i geopolitičko štivo, neka vrst imaginarne kozmogonije. ‘Kruh naš’ je, pak, poput arheološkog istraživanja kruha, pokušaj da se obnove vrijednosti koje se kriju u dubinama… To je laička molitva u potrazi za podlogom na kojoj valja zasnovati zakone što će preobraziti mukotrpnu i nepravednu sadašnjost. (Tommaso di Francesco, Il Manifesto, 7. 09. 2010.)

Na ovom dugom putovanju u potrazi za kruhom, mostarski pisac ispreda povijesne pripovijesti, iznosi pred nas narode i drevne mudrosti, ratove, izdaje i prosvjetljenja… Stoljećima između neba i zemlje, kruh je obavio posredničku ulogu… Dvadeset godina je potrajala priprema Kruha. Sad je najzad umiješen i ispečen. (Alessandro Mezzena Lona, Il Piccolo, 29. 08. 2010.)

Arheologija, lingvistika, folklor i religija sazdali su širok okvir unutar kojega se odvija ovo maštovito i učeno putovanje kroz tisućljeća, kontinente i kulture. ‘Kruh naš svagdašnji’ iz Evanđelja i ‘slani okus tuđeg hljeba’ iz Danteova progonstva. (Il Foglio, 20. 10. 2010.)

Stranicama ove knjige provijava ponavljanje, u sinkopiranom i eliptičnom ritmu… U žarištu se nalaze razmjene i miješanja što ih je poticala pomorska tradicija… Matvejević je označio plemenitu laičku i prosvijetljenu prisutnost u deceniju etničkih grozota i ekstremizama, koja je obilježila kraj njegove zemlje. (Piero del Giudice, Osservatorio – Balcani, 15. 10. 2010.)

Moćna i jedinstvena, dugo pripremana knjiga, u kojoj je kruh predstavljen kao simbol i analiza čovjekovih korijena. (Ardea Stanisic, La voce del popolo, Fiume, 13. 10. 2010.)

Nakon ‘Mediteranskog brevijara’ Matvejević u ovoj knjizi razmatra jedan od baznih elemenata u mediteranskoj povijesti… Kad se krene stazama kruha, kao što to radi autor, postaje očevidnom veza između sklopova mare nostrum i panem nostrum… Malo je onih koji su se upustili u putovanje tisućljetnom povijesti kruha. Matvejević se na to odvažio u svojoj zadnjoj knjizi što ju je nedavno objavio nakladnik Garzanti: Pane nostro. (Alessandro Leogrande, Corriere del Mezzogiorno, 2. 09. 2010.)

Putovanje u vremenu i prostoru, popraćeno prebogatim izborom podataka i referenci, u čitatelja koji se tome pridružio izaziva osjećaj da ga nosi nabujala riječna matica. Za taj impozantni i učeni traktat autor poseže u sva moguća vrela… Ponirući u zbilju materijalne kulture, bezbrojnim je nitima satkao izvanrednu priču. Ova je knjiga za prilježnog čitaoca, to je magistralan ogled. (Giuliano Ligabue, Confronti, XI, 2010.)

Saga o kruhu, temeljnoj namirnici, iznimno natopljenoj poviješću i antropologijom, iz pera uglednog pisca… Kruh kao osnova uljuđenosti. (Massimiliano Panarari, Il Venerdì di Repubblica, 24. 09. 2010.)

tportal.hr