Sada sam u Puli jer je hrvatska izdavačka kuća “Fraktura” dobila nagradu “Albert Goldstein” za moju knjigu “Umirući Europljani”, a koga ti ja tu sretnem? Dževada Karahasana! – kazao je Karl Markus Gauss, austrijski pisac i intelektualac na preksinoćnoj dodjeli te nagrade u sklopu 16. Sajma knjige u Istri, koji se održava do 12. prosinca. O Gaussovoj knjizi govorili su i Seid Serdarević, Srećko Horvat i Simona Goldstein.
Kao što to inače biva, na predstavljanju knjige najmanje je vremena za razgovor imao počasni gost, no Karl Markus Gauss je svoju minutažu iskoristio što je bolje mogao.
Avangarda Europe
– Kada govorimo o mojoj knjizi moram priznati da naslov i nije toliko točan. Ja se u njoj bavim manjinama u različitim sredinama, a ono što manjine zaista ne žele jest izumiranje i svim se snagama protiv toga bore. Etničke manjine bogatstvo su Europe i imaju snagu riječi i stavova za koje smatramo da su europski. Mali narodi koji se bore da zadrže svoju kulturu i svoj jezik su zapravo avangarda Europe. Za razliku od nas, naučili su da ne mogu govoriti samo jedan jezik i da ne mogu gajiti samo jedan kulturni identitet, već i identitete njima bliskih naroda. U Europskoj će uniji svi narodi – bili oni veliki ili mali – postati manjine – kaže Gauss.
Karl Markus Gauss sebe ne smatra euroskeptikom te misli da bi se Europa trebala istovremeno i proširiti i smanjiti. Neke zemlje članice, kao što je Italija, sustavno krše europske principe i europski duh, a takve zemlje ne bi trebale biti dijelom unije.
– Ovo je samo primjer, a u takvim stavovima moramo paziti da ne pretjerujemo. Kao Europljani moramo uzeti primjer manjine, a ne predati se i prepustiti odgovornost najgorim desničarima – kazao je Gauss.
Opaki susjedi
Više je pitanja za Gaussa imao i Vojo Šiljak tijekom jučerašnjeg “Doručka s autorom”. Gauss je Šiljku objasnio da se susjedni narodi ne vole jer su si prebliski, a k tome se u susjednom narodu znaju i prepoznati, što odmah proizvodi obrambene mehanizme.
– Ne kažem da nisam bio kritičan prema Europskoj uniji, ali u mladosti je čovjek uvijek kritičan. Tada mi se nije sviđao eurocentrizam i razni nacionalizmi. Europska unija nastala je na ideji da se nekoć zaraćene zemlje pomire, a nakon 50-ih godina prošlog stoljeća postala je to ideja o otvorenoj zoni, trgovačkom prostoru bez granica i davanja, kazao je Gauss.
Na Šiljkovo pitanje gdje zapravo počinje Balkan, Gauss odgovara provokativnom tezom: – U nekim pogledima Balkan počinje već u Beču. Veliko je sada natjecanje među europskim zemljama da se granica Balkana postavi što južnije i istočnije.
Za Slovence Balkan počinje u Hrvatskoj, za Hrvate u Makedoniji, a na kraju ispada su se svi Balkanci utopili u Crnom moru, zaključio je Gauss.
novilist.hr
