Eva Gabrielsson 30 godina je živjela s Larssonom, koji je umro od infarkta 2004., godinu dana prije nego što je objavljena prva knjiga iz trilogije ‘Millenium’. Larsson je, tvrdi, u laptopu imao oko 200 stranica knjige koju bi ona mogla dovršiti, kada bi njegova obitelj na to pristala. Gabrielsson je vodila spor s Larssonovim ocem i bratom zbog prava na piščevo djelo i prihode, s obzirom na to da Larsson, s kojim je ona živjela nevjenčano, nije ostavio oporuku.

U autobiografskoj knjizi koju je napisala zajedno s francuskom novinarkom Marie-Francoise Colombani, Gabrielsson tvrdi da je predložila piščevoj obitelji da ona uredi Larssonova djela te da joj dopuste da dovrši četvrtu knjigu. Njegova je obitelj to odbila.

‘Neću reći o čemu govori četvrta knjiga’, napisala je u knjizi ‘Millenium, Stieg i ja’ koja je upravo objavljena u Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.

Larssonove knjige postale su senzacija kada je sredinom 2005. objavljena prva pod naslovom ‘Muškarci koji mrze žene’. Nakon nje slijede ‘Djevojka koja se igrala vatrom’ i ‘Kule u zraku’.

Gabrielsson ipak otkriva da se Larssonova cyber-heroina Lisbeth Salander ‘postupno oslobađa svojih demona i neprijatelja’.

Život koji su ona i Larsson proživjeli, kao i njihovo zajedničko iskustvo, integralni su dio knjiga, zahvaljujući čemu je i mogao stvoriti 2000 stranica za samo dvije godine. ‘Uključeno je njegovo djetinstvo, baš kao i moje. Naše bitke, naša predanost, putovanja, strasti i brige’, dodaje Gabrielsson.

Eva Gabrielsson otkriva i koje su stvarne osobe i likovi iz književnosti nadahnuli likove trilogije. Pipi Duga Čarapa je, kaže, vjerojatno glavno nadahnuće za lik Salander, ali Lisbeth nosi i neke Larssonove osobine kao i njegovo zanimanje za šah.

Njega su, općenito, zanimale snažne žene pa je kad god bi otputovao u London pogledao statuu Boadiceje, kraljice britanskog plemena Icena koja se pobunila protiv Rimljana. ‘Bila je jedna od Stiegovih omiljenih junakinja’, dodala je.

tportal.hr