Nakon prigodnih uvodnika, kazališni režiser Branko Brezovec odlučio je protresti mirnu i svečarsku atmosferu pledirajući za drukčije čitanje Krležinih drama, od kojih je posljednjih godina režirao četiri. Brezovec je zaključio da su ‘Leda’ i ‘Gospoda Glembajevi’ na rubu sapunice te iz potonjeg teksta istaknuo inače prezreni lik isusovca Silberbranta kao jedini pozitivan. Po Brezovcu, ‘Gospodu Glembajeve’ nikako ne treba gledati iz perspektive Leonea, niti stavovima tog lika davati prednost u tumačenju autorovih namjera.
Beogradski teatrolog Jovan Ćirilov, pokretač slavnog BITEF-a, otkrio je kako upravo radi na režiji Krležina putopisa ‘Izlet u Rusiju’ te da mu je to druga režija u dugoj karijeri. Ćirilov je otkrio i zanimljiv podatak da su Krležu u Srbiji devedesetih branili nacionalistički akademici poput Predraga Palavestre te Mira Marković, kada se počelo planirati da ga se makne iz udžbenika.
Nakon još nekoliko zanimljivih istupa u kojima se tumačilo Krležino djelo, rasprava je otišla u anegdotalnom pravcu, pa se počelo pričati tko je kada i gdje s Krležom ćaskao o čemu. U svakom slučaju, diskusija o Krleži u HDP-u je pokazala da se o ovom velikanu uvijek ima nešto za reći, ali i da je pitanje tko o njemu uopće može danas relevantno govoriti.
