Izložba pod nazivom “Dickens and London” (Dickens i London) na put upoznavanja Dickensa posjetitelje vodi putem razotkrivanja grada koji ga je inspirirao.
Želeći pokazati Dickensa (1812.–1870.) kao prvog velikog romanopisca modernoga grada u čijem je radu upravo London odigrao ključnu ulogu, izložba pod nazivom “Dickens and London” (Dickens i London) na put upoznavanja Dickensa posjetitelje vodi putem razotkrivanja grada koji ga je inspirirao.
Rijetko viđeni originalni rukopisi, među kojima su rukopisi za romane “Velika očekivanja”, koji je izlazio u tjednim nastavcima od prosinca 1860. do kolovoza 1861., “Bleak House” (ožujak 1852. – rujan 1853.), te “David Copperfield” (svibanj 1849. – studeni 1850.), posjetiteljima daju uvid u kreativni genij velikog viktorijanskog pisca, prenosi Hina.
No, izložba također nastoji “oživjeti” London kakvog je Dickens poznavao kroz slike, fotografije, odjeću te brojne predmete koji ilustriraju teme koje je Dickens utkao u svoja djela. Osim stola i stolice za kojim je Dickens radio na svojim romanima, potvrde od Dickensove banke i voštane lutke djevojčice u uniformi ženskog sirotišta u Lambethu iz 40-tih godina 19. stoljeća, posjetitelji izložbe mogu pogledati i posebno naručen film jednoga od vodećih britanskih filmaša Williama Rabana koji istražuje sličnosti između današnjeg Londona nakon zalaska sunca i noćnog Londona opisanog u Dickensovim romanima od prije 150 godina.
Vjerni “slikar” britanskog srednjeg i nižeg građanskog staleža, Dickens je u priče utkao vlastita dječačka iskustva života u Londonu, kao što je rad u tvornici crnila dok mu je otac bio u zatvoru zbog dugova, a scenografiju za njegova najveća djela definirala su upravo velika socijalna pitanja 19. stoljeća – jaz između bogatih i siromašnih, prostitucija, pitanje djetinje moralnosti te filantropija. Smatran je utemeljiteljem socijalnog romana.
Kao jedan od najznamenitijih eksponata kustos izložbe Alex Werner navodi mali crtež koji prikazuje žene kako prosijavaju hrpu prljavštine i prašine u nadi da će pronaći komadiće metala, kosti ili bilo čega drugoga što bi se moglo prodati. Taj crtež, smatra Werner, ponajbolje ilustrira stvarnost životne svakodnevice viktorijanskog običnog čovjeka.
– U viktorijanskoj Engleskoj ljudi bi vam dolazili na vrata i kupovali svu prljavštinu i prašinu koja vam se nakupila u kući. U smeću je tada bilo dosta novca, pojašnjava Werner.
Ovom izložbom pokušalo se, kaže, stvoriti atmosferu noćnih ulica viktorijanskog Londona kojima je Dickens, koji je patio od nesanice, često tumarao, “pišući u glavi svoje romane”.
– Željeli smo stvoriti osjećaj kakav je bio u njegovoj glavi, kazao je.
Izložba, koja je ujedno uvod u niz događanja planiranih u 2012. povodom obilježavanja 200. obljetnice Dickensova rođenja, ostaje otvorena do 10. lipnja 2012.
9.12.2011.
izvor: bitno.ba
