CRŠ 14 - Crtani romani šou
08. 11. 2011. u 16:20
Premda su mu već više puta predviđali smrt, strip očito nije mrtav, a unatoč krizi – nije ni CRŠ. Crtani romani šou prvi se put ukazao publici prije 14 godina i malo je tko tad mislio kako će ta smotra stripa, pokrenuta od strane entuzijasta za entuzijaste, prerasti u jednu od važnijih strip-manifestacija koja je, evo, hrabro kročila u prvo desetljeće 21.stoljeća.
Od 1998. godine do danas puno se toga promijenilo, uglavnom na bolje. Prije deset godina otpočeo je s radom najveći regionalni strip-portal (www.stripovi.com) koji je stvorio platformu na kojoj su kolekcionari i ljubitelji stripa iz svih bivših jugoslavenskih država mogli ponovno uspostaviti zagubljene kontakte i koja je direktno odgovorna za nastanak barem dva nova strip-izdavača koji su obilježili proteklo desetljeće – za Fibru i Libellus.
Fibrin izdavački program zainteresirao je brojne medije i kulturne radnike koji su, premda još uvijek pomalo stidljivo, počeli otkrivati kako deveta umjetnost može ponuditi puno više od Zagora, a dvojac koji stoji iza izdavačke kuće Libellus je pokrenuo MaFest – festival stripa u Makarskoj – koji se polako upisuje na kartu najvažnijih svjetskih događaja povezanih sa stripom.
U novonastalom ozračju i CRŠ je dobio na važnosti i premda je još uvijek uglavnom sajmišnog karaktera (što je, na kraju krajeva, boljka od koje pati i Interliber – manifestacija s daleko većim budžetom i 'kulturnim rejtingom'), organizatori iz godine u godinu ne posustaju s dovođenjem nekih od najvećih imena ovog medija na zagrebačke ulice.
Lajtmotiv ovogodišnjeg CRŠ-a bile su oskudno odjevene žene, zaštitni znakovi Mila Manare i Enrique Badia Romera koji su bili i gosti festivala. Romerova Axa, heroina koja je obilježila mokre snove mnogobrojnih dječaka odraslih na Stripoteci, cura koja se sa strahotama post-apokaliptičnog svijeta suočavala bez grudnjaka, napokon je dobila svoje hrvatsko izdanje (u nakladi Strip centra Tino), a Manari - starom pornografu s fetišem na djevojke sumnjivih, barely legal godina i čovjeku koji je surađivao s velikanima poput Huga Pratta, Alexandra Jodorowskog i Federica Fellinija – je kod istog izdavača objavljena Pandora.
Ranije ove godine zauvijek nas je napustio Sergio Bonelli, veliki meštar istoimene talijanske izdavačke kuće, a njegov odlazak CRŠ je obilježio prigodnom tribinom Il re di fumetti (organiziranoj u suradnji s Talijanskim institutom) i spomenarskom izložbom njegovih strip-junaka. S obzirom na utjecaj koji su Bonellijevi junaci izvršili na poimanje stripa na ovim prostorima, pa i na sam nastanak CRŠ-a, bilo je prilično iznenađujuće što veći dio festivalskog programa nije bio ispunjen prigodnim sadržajima, no s obzirom na to da nečiju smrt još uvijek nije moguće predvidjeti, vjerujem kako će nas sve propušteno zaskočiti dogodine.
Premda je program festivala bio relativno siromašan na njemu se moglo štošta čuti, od čega je ponešto bilo i deprimirajuće. Poput glasina o gašenju časopisa za teoriju stripa Kvadrat (koji sustavno izlazi već dvadeset godina) izjave Hervéa Darmentona Achdéa – francuskog crtača najviše poznatog po tome što je zamijenio Morrisa na kultom Luckyju Lukeu – koji je nonšalantno francuski spomenuo kako mu se prvi album Luckyja Lukea prodao u 450.000 primjeraka, što je brojka o kojoj hrvatsko izdavaštvo može samo sanjati - čak i ako je pokušamo dostići zbrajajući sve prodane primjerke cjelokupne hrvatske proze, poezije i stripa u zadnjih dvadeset, ako ne i više godina.
U sklopu festivala otvorena je i izložba Domovinski rat u svijetu stripa (koju do 28. studenog možete pogledati u novootvorenoj knjižnici i galeriji Svijet stripa u Kačićevoj ulici u Zagrebu) koja je na jednom mjestu okupila radove hrvatskih stripaša nastale tijekom devedesetih, a ratnih godina, strip-izdavaštva, Super Hrvoja te Mirka i Slavka prisjetili su se Darko Macan, Vjekoslav Đaniš i Vladimir Šagadin na predstavljanju Mudraca - ratnog albuma Štefa Bartolića.
Premda su mu već više puta predviđali smrt, strip očito nije mrtav, a unatoč krizi – nije ni CRŠ. Očekuje nas jubilarna, petnaesta godina ove manifestacije, a u svijetu hrvatskog stripa malo što se može podičiti tolikim trajanjem. Već to je dovoljan razlog da i iduće godine obratimo pozornost na ovog, brzorastućeg, adolescenta.
Matko Vladanović
Izvor: Booksa
Čovek koji je sadio drveće
Follow @knjizevnostorg
Novo Poezija i Proza
Nemanja Dragaš: Izbor iz zbirke "Mikrofonija zrelosti"
Adisa Bašić: izbor iz knjige pesama "Promotivni spot za moju domovinu"
Novo Konkursi
Poziv za volontere na 6. međunarodnom Beogradskom festivalu poezije i knjige "Trgni se! Poezija!"
Dodeljene nagrade konkursa Planeta ART
Novo Rubrike
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
Novo Kolumna
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Novo Intervjui
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Novo Kritike
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni
Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.
Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Rss
pogledajmo 
pogledajmo Novo na Forumu
- Odg: Odg: poezija članova foruma perhan99 13.05.2012, 11:10:30
- Književni sajt Goran_V 10.04.2012, 05:52:34
- Odg: Formiranje umijeca knjizevnog izrazavanja Luna 23.01.2012, 07:14:57
- Odg: Gabriel Garcia Marquez hux 01.01.2012, 02:06:38
Linkovi
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
Mini marketing
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)