Pjesnički apel ili književnost i aktivizam

02. 06. 2010. u 19:13

Drugi Festival aktivističke poezije - Art Attack održava se od 2. do 6. lipnja u Zagrebu i Splitu.

Kad je sredinom četrdesetih godina prošlog stoljeća francuski filozof Jean Paul Sartre u eseju Angažirana književnost napisao: "Naša je namjera da doprinesemo izvjesnim promjenama u Društvu koje nas okružuje", vjerojatno nije očekivao da će se više od pedeset godina poslije omanja grupa studenata pozvati upravo na te riječi. Ako i nije očekivao, možda je ipak potajno priželjkivao da taj 'poziv na oružje“ odjekne što dalje.

Desetljećima nakon što je tekst objavljen, u vrijeme kad postmodernistička poezija postaje odveć samodostatna, hermetična i tek u rijetkim slučajevima progovara o konkretnim problemima zajednice, ponovno se ukazuje potreba za književnošću koja bi osim estetičke imala i društveno-pragmatičnu funkciju.Aktivizam započinje u trenutku kad pojedinac ili grupa shvate da su zakinuti za neka od svojih osnovnih prava. Borba za povrat tih prava, pak, započinje proučavanjem konkretnih problema i osmišljavanjem strategije za njihovo rješavanje. 'Poziv na oružje' i 'borba' koncepti su koji imaju prije svega negativnu konotaciju. No, što se događa kad je oružje na koje pozivamo pero pjesnika, a borba njegovo književno djelo? Borba ne podrazumijeva nužno korištenje nasilja u ostvarivanju spomenutih prava već i zdušno zagovaranje i predanost postavljenom cilju. I premda bi se književnosti moglo spočitnuti da u toj borbi ne može sudjelovati kao sudionik ravnopravan ostalim borcima, budući da je, uvjetno rečeno, tek riječ na papiru i nema jačinu, recimo, masovnog prosvjeda ili blokade, Sartre i njegovi sljedbenici, onodobni kao i ovi danas, ne bi se složili s tim te bi argumentirali kako književnost može itekako sudjelovati u borbi, ako ne i započeti je.Što je to aktivizam u književnosti? Kako književnost može sudjelovati u činu aktivizma? Kako bi ona mogla biti aktivizam sam? Sartre je sažeo široko rasprostranjeno mišljenje u sljedeću rečenicu: "Književnik piše kad se drugi bore". To je ono protiv čega ustaje odnosno, ukoliko je to istinito, ono što namjerava promijeniti. Književnici ne samo da se moraju uključiti u borbu već je moraju i pokrenuti ako već ne postoji nijedna druga inicijativa.Ideja o festivalu aktivističke poezije rođena je na pjesničkom forumu koji se redovito organizira u Trstu u sklopu međunarodnog pjesničkog natjecanja Castello di Duino. Forum u Trstu, pod vodstvom profesorice Gabrielle Valere Gruber, uključuje razne aktivnosti koje imaju za cilj ilustraciju reprezentativnih društvenih problema današnjice te predlaganje rješenja istih. Premda se ne deklarira kao takav, forum u Trstu umnogome je aktivistički sudeći ne samo po njegovu službenom nazivu ("Pravo na dijalog") već i po njegovoj ideji vodilji i aktivnostima koje se na njemu provode. Mladi ljudi koji sudjeluju na forumu dolaze iz različitih krajeva svijeta te sukladno tomu iznose na vidjelo raznolike probleme s kojima se susreću svaki u svojoj sredini. Autori koji u travnju u sklopu natječaja Castello di Duino nastupaju kao pjesnici, u listopadu se na forumu pojavljuju kao aktivisti i zagovarači ljudskih prava. Forumu nerijetko prisustvuju i sudionici iz veoma udaljenih zemalja kao što su Nigerija ili Kongo, a koji redovito progovaraju o potrebi uspostavljanja mira u tim nestabilnim dijelovima svijeta.Kad je prvi put iznesena ideja o natječaju aktivističke poezije koji bi bio proveden preko Odsjeka za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, grupica studenata odlučno je zauzela suprotan stav, poričući angažiranoj književnosti status umjetničkog žanra. Braneći takve larpurlartističke stavove izravno su se suprotstavili inicijativi da se natječaj uopće pokrene što je potaknulo niz rasprava o estetičkoj funkciji književnog djela. I Sartreovu su ideju kritizirali brojni suvremenici tvrdeći kako su najgori umjetnici najangažiraniji. Išli su toliko daleko da su tvrdili da on želi 'ubiti književnost'. Međutim, Umjetnost radi umjetnosti, kako se u oba slučaja pokazalo, ne mora nužno biti opreka angažiranoj umjetnosti, one mogu bez problema koegzistirati i svaka na svoj način pridonositi okolini u kojoj nastaju. Sartreovim riječima, "u angažiranoj književnosti angažiranost ni u kojem slučaju ne treba potisnuti književnost, mi moramo nastojati služiti književnosti ulijevajući joj novu krv". Festival aktivističke poezije vjerojatno se danas ne bi ni mogao s pravom tako nazivati da se naišavši na te početne prepreke obeshrabrio i odustao od postavljenog cilja.Prošlogodišnji službeni tekst natječaja započinjao je riječima mladog mađarskog pjesnika Tibora Weinera Sennyeyja koji je pozivao kolege diljem svijeta da prihvate zadatak na kojeg su se obvezali kad su počeli pisati. Ovaj univerzalni poziv na ujedinjenje odjeknuo je iznad očekivanja. Iz raznih zemalja svijeta počele su pristizati pjesme o klasnoj borbi, žrtvama prirodnih katastrofa, nemirima, sukobima, ovisno o problemu kojeg su se pjesnici odlučili dotaknuti. Glavni partner prvog izdanja festivala Art Attack bio je Amnesty International Hrvatske koji se diljem svijeta i preko nebrojenih podružnica bori za ljudska prava. Kombinirajući područja svojih djelatnosti, AIH i Art Attack osmislili su zajednički program u sklopu kojeg je predstavljena zbirka poezije koju su napisali zatvorenici Guantánama, Poems from Guantánamo, the Detainees Speak. Nagrađeni pjesnici koji su gostovali na trodnevnim zbivanjima u Zagrebu, osim svojih pjesama, pročitali su i po nekoliko još neprevedenih pjesama iz spomenute zbirke povukavši tako zanimljivu paralelu između svoje i njihove poezije. Nakon čitanja, projicirane su snimke razgovora sa zatvorenicima u kojima oni opisuju život prije, poslije i nakon pritvora te progovaraju o svojim pjesničkim ambicijama.

Jedna od pjesama koje su pobijedile na ovogodišnjem festivalu savršeno ilustrira osnovnu problematiku s kojom se susrećemo ne samo kod ovog festivala već i kod angažirane književnosti općenito. Georgios Ampatzidis, mladi grčki biolog i pisac, u svojoj je pjesmi Goruće riječi zapisao: Znam da te nije briga za moje glupe retke/ Jer te neće nahraniti / Neće ti pružiti utjehu / Neće ti pomoći preživjeti još jedan dan. Koliko će uistinu angažirana književnost ikome pomoći? Čime mjeriti njen doprinos? To su samo neka od pitanja koje festival postavlja samome sebi, no svim mogućim pesimističnim odgovorima usprkos, nastavlja vjerovati da pjesnici uistinu mogu odigrati važnu ulogu u poticanju pozitivnih promjena u društvu.Kako je bilo i za očekivati, internet kao najučinkovitiji i najdalekosežniji medij danas, odigrao je svoju ulogu. Putevima koje je postalo odveć teško pratiti kako se granala mreža sudionika, suradnika i zainteresiranih, širio se glas o festivalu i sve se više organizacija i udruga počelo javljati ističući želju za sudjelovanjem. Jedan od njih je i Wam Kat, nizozemski aktivist koji je svojedobno pokrenuo niz udruga i fondacija koje se bave zaštitom okoliša, pravima djece i promicanjem mira. Dugi niz godina proveo je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i to upravo u vrijeme Domovinskog rata kad je pokrenuo mrežu ZaMir i Centar Suncokret. U priču o Art Attacku Wam se uključuje predloživši suradnju s Ecotopijom koju organizira svake godine. Ecotopia je međunarodni ljetni kamp koji okuplja mlade ljude iz cijele Europe koji se bave ili zanimaju za ekološka i društvena pitanja te pitanja socijalne pravde, a koji se tijekom 20 dana u kampu upoznaju i razmjenjuju iskustva, uglavnom s područja humanitarnih, volonterskih i aktivističkih udruga i organizacija. Iako su Art Attack i Ecotopia dva vidno različita pristupa aktivizmu, oni ipak imaju neke zajedničke karakteristike zbog kojih je Wam i izrazio želju za povezivanjem tih dviju inicijativa – povezivanje istomišljenika, razmjena iskustava i kontakta, širenje poruke mira i solidarnosti te pokretanje potencijala mladih aktivista.Tema ovogodišnjeg festivala Art Attack je Ulica, a poseban naglasak stavljen je na problem beskućništva što je otvorilo široku lepezu mogućnosti u radu s tom marginaliziranom i sve brojnijom društvenom skupinom. U osmišljavanje programa festivala, čime su postali i njegovi službeni suradnici i partneri, uključile su se brojne humanitarne udruge i organizacije. Jedna od njih je i udruga MOST iz Splita koja je u suradnji s Dramskim studijem Ilirik pripremila dokumentarni film o beskućnicima (Nemati a biti, r. Bruno Pavić). Zahvaljujući suradnji s laboratorijem RESTART, na festivalu će se prikazati i film Nepovratno (r. Igor Bezinović) o sakupljanju boca, često jedinom izvoru prihoda beskućnika. Za vrijeme svakog od zbivanja organizirat će se prodaja časopisa o beskućništvu i srodnim temama, Ulične svjetiljke, od čega prihod, kao što je to uvijek i slučaj s tim časopisom, ide izravno beskućniku koji ga prodaje.Od ostalih partnera važno je izdvojiti Klub studenata anglistike X.a. s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prošlogodišnjeg organizatora festivala a sadašnjeg partnera. Tu su još i Studentski centar, Radio Student, Šibenska udruga mladih Š.U.M. te Knjižnica Bogdana Ogrizovića koji svaki na svoj način pridonose realizaciji petodnevnih festivalskih zbivanja. Najveću podršku pružio je Savez udruga Klubtura / Mreža Clubture koji je glavni partner i suorganizator ovogodišnjeg festivala.Kao što se ni pisci okupljeni oko časopisa Moderna vremena u kojem je spomenuti Sartreov tekst izvorno obavljen, nisu ograničavali na jedan književni rod te su smatrali da poneka pjesma ili roman mogu prenijeti dublju i slojevitiju poruku od nekog teoretskog članka, tako se ni festival aktivističke poezije Art Attack ne ograničava isključivo na poeziju. U tome i leže sve mogućnosti koje pruža ovaj multimedijalni projekt. Slikari, fotografi, pjesnici, volonteri u raznim udrugama i organizacijama, kazalištarci i filmaši, svima je pružena prilika da se putem medija unutar kojeg djeluju izraze i daju svoj doprinos u ovoj akciji.

Što predstavlja taj pomak u svijesti političara i ostalih javnih ličnosti? Kako to da se odjednom pjesnicima daje tako značajna uloga kao što je sudjelovanje u inauguraciji nove životne faze jedne države što obično označava odabir novog predsjednika? Je li moguće da je pjesnik ponovno postao prorok budućnosti? Moguće je da je upravo kombinacija aktivističke inicijative i poetske imaginacije najbolji pristup rješavanju problema, kombinacija koja zapravo i jest okosnica angažirane književnosti kao takve. Art Attackovci stoga odlučno stoje uz Percy Bysshe Shelleyja koji je u Obrani poezije vizionarski zapisao: "Pjesnici su nepriznati zakonodavci svijeta".

Srijeda, 2. lipnja, Zagreb

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, 19 sati

- Otvaranje festivala

- Promocija zbornika s nagrađenim radovima

- Gostovanje pjesnika: Kristina Barać, Marko Gregur, Josipa Marenić, Daniel Radočaj, Stanko Stojić (Hrvatska), Mitko Gogov (Makedonija), Nouzad J'adan (Sirija), Sabrina Mandanici (Njemačka), Slađana Šimrak (Srbija), Matteo Pasquini (Italija)

- Predstavljanje projekta Poetry Against Discrimination, Luke Dale-Harris (kulturni centar Tuzrakter, Mađarska)

- Otvaranje izložbe fotografija

- Glazbeni program: Joan and the Miners

Četvrtak, 3. lipnja, Zagreb

POGON, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, 16 sati

- Mitko Gogov (Makedonija), likovna radionica 

POGON, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, 20 sati

- Filmski program: Nepovratno (17', r. Igor Bezinović, RESTART, Zagreb); Na rubu (90', r. Tomislav Žaja, u suradnji s VCZ-om, Zagreb) 

Petak, 4. lipnja, Zagreb

POGON, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, 11 sati

- Iheanacho George (Indonezija), radionica The Importance of Art for Peace in the Globalization Era

Subota, 5. lipnja, Split

Marmontova ulica / gradska riva

- Živa izložba, Art Attack na ulicama Splita - Nagrađeni autori stoje na najprometnijoj ulici u gradu i drže u rukama jednu od fotografija pristiglih na natječaj nastojeći prolaznike potaknuti na razmišljanje i reakciju. 

Nedjelja, 6. lipnja, Split

Trg Peristil, 17 – 19 sati

- Promocija zbornika nagrađenih radova

- Gostovanje pjesnika: Marko Gregur, Josipa Marenić, Daniel Radočaj, Stanko Stojić (Hrvatska), Mitko Gogov (Makedonija), Nouzad J'adan (Sirija), Sabrina Mandanici (Njemačka), Slađana Šimrak (Srbija), Matteo Pasquini (Italija)

- Glumci čitaju pjesnike

- Štand s Uličnim svjetiljkama, poetskim razglednicama i info materijalima

Kino klub Split, 19.30 sati

- Filmski program: Nepovratno (17', r. Igor Bezinović, RESTART, Zagreb); Nemati a biti (r. Bruno Pavić, MOST, Split)

(kulturpunkt.hr)

Rss