15. 12. 2011. u 04:55
ZAGREB - Ivan Herceg svoju je prepoznatljivost na književnoj sceni do sada zaslužio nagrađivanim i prevođenim pjesničkim zbirkama, kao i urednik časopisa Poezija i istoimene biblioteke.
Agilni zagovaratelj kvalitetnih hrvatskih pjesničkih praksi, odlučio je i sam zaigrati u proznom dresu, objavivši zbirku od osam priča.
No, Hercegov transfer u prozu ionako se dogodio još prije deset godina, kada se jedna njegova priča (sada objavljena i u knjizi) našla u panorami kratkih priča Libido.hr. I čini se kao da je ta, možda prva napisana priča, na neki način tematsko-motivska i stilska jezgra oko koje se isplela čitava zbirka.
Druga vremena
Dojam koji ostavljaju Hercegove priče - a riječ je o više nego dobrom dojmu - kao da priziva neka druga prozna vremena u kojima su literarne, filmske i glazbene reference bile poželjnim i ravnopravnim dijelom novonastalih priča, a stvarnost je bila samo daleka pozornica na kojoj su se odvijale neke druge, individualne i intimne drame.
Herceg je prije svega po vokaciji pjesnik i to ne skriva ni u svojim pričama, prepunim uspjelih pjesničkih slika. No, u samom središtu svih tih “pamučnih snjegova”, zvijezda, mjeseca i mora u svakoj su priči ljubavno-erotski zaplet, muškarci i žene koji osjećaju nemoć u pokušajima da nekoga vole ili pobjegnu od grijeha prošlosti koji se kao “kaljuža neprekidno slijevaju i prljaju ih”.
Premda nesklon prevelikom širenju fabule i usredotočen na jedan, konkretan i precizan odnos između likova, Herceg uspijeva do krajnjih granica ogoliti svoje likove i suptilnim mikroskopom predočiti sve njihove međusobne strasti, ali i sukobe i razdvajanja kojima završava većina priča.
Dodatni bod
No, Hercegove su priče koliko “mekane” i senzibilne, toliko i po svojoj unutrašnjosti, negdje u dubljim slojevima - provokativne. Osim erotskih motiva, tu je i čitava mreža sastavljena od zrnaca prepoznatljive svakodnevice; njegovi su likovi narkomani, novinari na rubu živčanog sloma, nezavršeni studenti, čak i jedan branitelj, a priče najčešće završavaju tragično ili u sebi sadrže motive poput samoubojstva, abortusa, incesta i dr. To što ovaj pripovjedač “hrvatsku i svjetsku književnost poznaje bolje od vlastite guzice”, samo je dodatni bod za debitiranje u proznim vodama.
Previše svi pišu o politici, zato se ja bavim erotikom
Premda ste jedan od najglasnijih zagovaratelja hrvatske poezije, evo i vas u prozi. Namjeravate li u njoj i ostati?
- Da, svakako namjeravam i dalje pisati prozu. Želio bih se okušati i u romanu, no sve što zasad za to imam su nacrti, bilješke... Poeziju, naravno, zbog toga neću zapostaviti.
Vaša je zbirka priča kao iz nekog drugog svijeta i vremena i teško ju je uspoređivati s bilo čime što se trenutno ‘nosi’ u domaćoj prozi. Kakvu recepciju očekujete?
- I bila mi je namjera da priče ostave takav dojam, pa i da šokiraju, jer, moramo priznati, ovaj svijet i ovo vrijeme i nisu baš nešto. Nadam se da će knjiga biti čitana i da zbog sadržaja neće izazvati reakcije ćudorednih.
Jedna je priča ranije objavljena u panorami erotskih priča Libido.hr. Mislite li da je recentna hrvatska proza poprilično lišena erotike, a prezasićena nekim drugim ‘stvarnosnim’ motivima?
- Panorama Libido.hr prije deset godina bila je dobar pokušaj da se književna scena malo protrese odozdola i odozgora i šteta što nije bilo nastavka. U novijoj se hrvatskoj književnosti previše piše o politici, mafiji, futurističkim vizijama, vampirima, babama i žabama, a erotike gotovo nigdje.
Zašto vaši likovi manje komuniciraju izravnim dijalozima, a više ispisanim porukama i SMS-ovima?
- Čini mi se da čovjekovo otuđenje dostiže vrhunac pa se sve to prelilo i u moje priče. Važne i teške stvari uvijek je teško reći u lice, i zato se pišu mailovi, SMS-ovi, poruke na papiru...
Integralni dio zbirke su ilustracije Emilija Nuića. Kako je došlo do te suradnje?
- Još kad sam počeo pisati priče, planirao sam uz svaku i ilustraciju. A Emilio nam je prije nekoliko godina dao izvrsne ilustracije za jedan od brojeva časopisa Poezija. Nakon toga sam mu predložio suradnju na mojoj knjizi i doista mi je drago što je ‘nacrtao’ i moje priče.
Autorica: Jagna Pogačnik
Faruk Šehić: KNJIGA O UNI (odlomci)
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Susret sa Mišelom Bitorom: Ništa nije ozbiljnije od igre
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Njegošoidi na slobodnom tržištu
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)