30. 07. 2010. u 13:46
Razgovor - Edvardo Lago, španski književnik, tokom slučajnog boravka u Beogradu promovisao svoj roman „Kradljivac mapa“
Autor: Vladimir Matković
Španski književnik Edvardo Lago našao se u Beogradu sasvim slučajno i to, kako sam kaže, „iz privatnih razloga“. Svoj neočekivani pohod u ove krajeve iskoristio je da predstavi svoj novi roman „Kradljivac mapa“, u izdanju Derete (prevod Sandre Nešović).
Srpski prevod njegovog prethodnog romana „Zovi me Bruklin“, za koji je 2006. godine dobio nagradu Nadal, rasprodat je, a koliko je ovaj pisac popularan govori i podatak da je „Bruklin“ već preveden na četrnaest jezika, a upravo se prevodi na engleski.
„Nakon dobijanja jedne od najvažnijih književnih nagrada na španskom jeziku moram priznati da sam izgubio, da tako, kažem osećaj nevinosti nepoznatog pisca, gde čovek poseduje veliku slobodu a nema nikakvu obavezu. Nakon prvobitnog uspeha ‘Bruklina’ osetio sam bojazan nad drugom knjigom. Plašio sam se da će sve pasti u vodu. Osećao sam odgovornost nadajući se da će druga knjiga biti na nivou prve. Svi su me pitali kada će se pojaviti sledeća knjiga. Srećom to se nije dogodilo“, kaže Lago, koji danas radi kao direktor Instituta Servantes u Njujorku, a u književnom novinarstvu postao je poznat i priznat zahvaljujući razgovorima koje je vodio sa nekim od najvećih spisatelja današnjice, među kojima su Don Delil, Česlav Miloš, Salman Ruždi, Bret Iston Elison.
„Pripovedanje i maštanje su dve suštinske potrebe čoveka. Recimo, sam sam počeo da pišem od malih nogu. Kuda kod krenem uz mene je sveska. Neprestano zapisujem svoja zapažanja i misli. Doduše, nikada nisam planirao da nešto od toga objavim, pisao sam za svoju dušu. Onda me je jedan prijatelj upitao zašto svoje beleške ne objavim. Naterao me je da sam sebi postavim isto pitanje. Svaku svesku nazivam nekim imenom. Dok zapisujem svoja zapažnja i razmišljanja nikad ne znam šta će se iz toga izroditi. Jedna sveska se zvala Bruklin i iz nje je nastao roman, a ova koju trenutno ispisujem zove se Balkan, videćemo šta će se ona iznedriti.“
Naš sagovornik spada u onu vrstu spisatelja koji traži nove izazove. Prema njegovom mišljenju „evropski roman je mrtav, potrebno mu je nešto što će mu udahnuti novu energiju i što će ga izbaciti na površinu nakon jednog Servantesa, Šekspira, Dikensa, Tolstoja, Džojsa... „Roman počinje da pada i danas imamo samo odjeke onoga što je evropski roman nekada bio“.
Lago nas tako u „Kradljivcu mapa“ uvodi u u neobičan svet pričanja priča i istovremeno podseća na bezvremenu sposobnost pripovedanja. Naime, sve počinje kada anonimni pisac putem elektronske mreže šalje priče za čije čitanje postoji jedinstven sporazum. Dovoljno je da se pročita priča i ona će nas odvesti na razne tačke širom sveta i omogućiti nam da osmislimo i promenimo život. To je knjiga koja uvodi u tri različita načina pričanja - i roman i imaginarna knjiga pripovedaka i podsetnik o tome kako se pričaju priče. Ovaj rukopis podseća na tradiciju veličanstvenog usmenog i literarnog pripovedanja.
Na pitanje da li su tržište i bestseleri ubili književnost, Edvardo Lago odgovara: „Ne nisu, jer to nije književnost. Ali, ljudima očigledno treba da plaču i da se smeju, da čitaju knjige na plaži ili da gledaju telenovele. Neke moje kolege su pokušale da pišu bestselere ali nisu uspeli. Ali, ima onih koji to umeju da rade i to je talenat“.
(Danas.rs)
Јовица Ђурђић: ”У ХАЉИНИ ЈОШ МИРИШЕ ЛАН”
Jelena Stojković-Mirić: “Uvek sve može nežnije"
Odgovor Radmili Lazić - Goran Cvetković, pozorišni kritičar
Vojislav Karanović : Pobuna protiv straha
Ajla Terzić: Pravila su kao korzet
Jasna Horvat: Moj je roman kao Rubikova kocka
Mile Stojić: Poezija je i prkos nepodnošljivoj inflaciji riječi
Biografija kao historiografija
Žorž Bataj: Metafizika zla i erotizam ćutanja
"Lomljenje vjetra" Ede Popovića: U Holdingu ništa nije sveto
Dragoljub Stanković, Barka tela, KOV, Vršac, 2010

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Zavirite u Jurski park, novu knjigu Željka Barišića, mnoštvo čuda Vas očekuje.
Kontakt: robertmlinarec@yahoo.com
Cijena: 80 KN ili 20 KM ili 1000 DIN
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)