09. 01. 2012. u 18:25
Zagreb, desetak godina u budućnosti. Hrvatska više ne postoji. Postoji Holding – skup sedam najvećih gradova, okruženih visokim zidom, a unutar tih zidova žive bogati, moćni, utjecajni i slavni. Sve što narušava njihov mir i napredak zabranjeno je. Sve izvan zidova je Zona – tamo žive otpadnici, tamo se odlaže otpad, tamo su neprijatelji, ali i mete, objekti rekreacije i vježbanja održavanja sustava pokornosti.
Inventura tranzicije
Unutar zidova, u Holdingu, iako podjela društvenih uloga još uvijek koliko-toliko postoji, zapravo vladaju novac i trgovina, njima služe sila, politika i snage reda. Ništa više nije sveto, pa nije problem ni od zgrade Hrvatskog sabora napraviti privatnu rezidenciju. Ljudski život je najmanje svet – ljudi su samo brojke, jedinke koje troše, nesvjesne da njih zapravo proždire sustav kojemu služe svojim trošenjem. A onda se, gotovo ni od čega, razvije svojevrsni pokret pasivnog otpora zvan »Tamne kapuljače«. No, taj pokret ne ruši sustav Holdinga. »Tamne kapuljače« naprosto neprimjetno žive paralelno s avetima moći.
Ipak, postoji puno tajniji pokret – zove se »Nejestivi« – malobrojnih odvažnih ljudi koji su odlučili ne dopustiti da ih sustav proždre. Zato »Nejestivi«. Oni priznaju da su teroristi, oni ubijaju, a na meti su im najočitiji eksponenti sustava novca i na njemu temeljene moći – bankarski karijeristi. No, i bankaru i teroristu i veteranu ne tako davnih ratova ništa ljudsko nije strano – sudbine će se ispreplitati, strane će se mijenjati, dojučerašnje mete postajat će poslodavci, suborci će se naći na suprotnim stranama, a protivnici će u naglom proplamsaju ljudskosti premostiti razlike za koje su im drugi utuvili da ih dijele.
Nakon bijega iz književnosti s »Priručnikom za hodače«, Edo Popović se ovim romanom još više promijenio. Ogorčenost slabostima suvremenog društva, koja izvire iz stranica »Hodača«, u ovom je romanu instrument sasvim drukčijih pokušaja likova da utječu na svijet oko sebe. Jednim je dijelom ovaj roman socijalna distopija, znanstvenofantastična konstrukcija moguće budućnosti, manjim dijelom zasnovana na tehnološkim preduvjetima života, a većim dijelom na razvoju (zapravo, na degradaciji) međuljudskih odnosa, dok je drugim dijelom zapravo svojevrsna inventura tranzicije. Secirajući put kojim mi danas upravo kročimo, Popović nas odvodi na odredište na koje većina nas ne želi stići, ali se s obzirom na razvoj događaja ono čini neminovnim.
Preporuka za zastupnike
Prije par godina mladi karlovački pisac Zoran Janjanin je u svom romanu »Hazmat« orisao društvo bliske budućnosti u kojem se grupa nezadovoljnika obračunava s loše usmjerenim razvojem države i društva ubijajući pokvarene političare, suce, svećenike, policajce i drugovrsne moćnike. Edo Popović je puno iskusniji pisac, no došao je do iste literarne mogućnosti, iako donekle drukčijim putem, drukčije vodeći sudbinu svojih junaka. Zanimljiv je to znak: književnost nam je napokon postala hrabra, oštra i upozoravajuća, navješćujući moguće žustrije odgovore ugnjetenog pojedinca na sve bešćutniju uzurpaciju raspolaganja tuđim životom, zdravljem i imetkom.
Popovićev bi roman, neka mi bude dopuštena jedna sasvim aktualna opaska, svakako trebali pročitati svi novopečeni saborski zastupnici i svi drugi koji tek kroče putovima moći i vlasti. Naprosto radi osobne moralne preventive.
Autor: Davor Šišović
Faruk Šehić: KNJIGA O UNI (odlomci)
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Susret sa Mišelom Bitorom: Ništa nije ozbiljnije od igre
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Njegošoidi na slobodnom tržištu
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)