Sličica proizvoljne mašte bez mašte

Ali – taj uradak je deo MEDJUNARODNE  saradnje i ovaj tekst je mogući UDAR na spoljnu politiku Srbije

02. – TVRDJAVAFEST – SMEDEREVO 2010. – OFF PROGRAM - PLASTIČNE BAŠTE – GIARDINI PLASTICA – reditelj Salvatore Tramaćera – koprodukcija TEATRO KOREJA , Leće, Italija i PATOS Smedervo, Mali Grad na Tvrdjavi, četvrtak 12.avgust 2010.


IZMEDJU KRITIKE I ŽALOPOJKE

 


Jeste, pisao sam i kritike za predstave koje izvode amateri i sam sam dugo godina radio sa djacima, studentima, poluprofesionalcima, amaterima, početnicima, namernicima da budu profesionalci, školovao ih, ispravljao tudje greške, verovatno i sam grešio u procenama talenta, mnoge diletante pretvorio u glumce, mnoge mlade uveo u tajne neke druge glumačke tehnike od one koja se uči na nekim dramskim akademijama – ukratko, mislim da od sveg pozorišta najbolje poznajem svet mladih glumaca, željnih škole i spremnih na umetničku avanturu. Zato i znam kolika je odgovornost autora, profesionalca koji, kao pedagog i kreator, ulazi u projekt sa mladima.


Ali – sinoć sam video predstavu, zapravo niz nepovezanih skečeva koje je jedan italijanski umetnik i, izgleda dudodogišnji pedagog – kaže se u programu za predstavu - da njegovo pozorište dugo radi predstave za decu i mlade, kao i za odrasle – i da ima potvrdu Italijanskog ministarstva za kulturnu baštinu, da to radi i da je to važno. Gledao sam pre nekog vremena, usred Sterijinog Pozorja i zato nisam gledao pobedničku predstavu iz Ljubljane, gledao sam u Smederevu njegovu predstavu sa Romima, na temu PROSJAČKE OPERE i podržao u prikazu taj socijalni rad, sa nadom da će se rezultat umetničkog dometa popraviti, na doradi u Italij pred neki važan Festival, na kome su, kažu, bili odlično prihvaćeni. Sve mi je to bilo drago zbog Roma iz Smedereva i njihove nade u bolju budućnost, koju žele da ostvare i radom u pozorištu.


Videli smo u predstavi, koju su – ponosno kažu učesnici projekta – troje mladih glumaca PATOSA i njihov reditelj iz malog mesta Leće iz velike Italije, sklopili za četiri dana. I taman tako je izgledala!... No – sve što se čulo od učesnika razgovora posle predstave, bilo je jako pohvalno i svi su – i glumci i publika, UŽIVALI – u vesloj igri, asocijativnosti scena i u maštovitosti rešenja!
I time je stvar oko ove predstave, razume se – ZAVRŠENA. Gradski oci, u liku jednog lepo podšišanog Zamenika Gradonačelnika, zahvalili su iskusnom pozorišnom posleniku iz Leće, što je uopšte došao u Smederevo i obasjao ga svojim magijskim pozorišnim darom i prosvetlio i publiku i glumce, snagom stvaralčke energije, mašte, ljubavi i lepote. On, taj umetnik iz Leće, pohvalio je mlade glumce iz PATOSA Smederevskog, stručnjaci iz Beograda su jako pozitivno ocenili ovaj božanstveni projekt, pun glumačko-rediteljske strasti i svežine, koktel je  bio bogat i ukusan! I ko te šta pita i BRIJE LI SE VLADIKA i ŠTA TE BRIGA ŠTO MADJARSKA IMA MORNARICU A NEMA MORE i KO TO TAMO PEVA a KO TO TAMO DESNOM KORAČA – LEVA! LEVA! LEVA!


Šta se koga tiče što ima ljudi koji bi mogli, kad bi samo hteli, da kažu kako na sceni nije za tih pola sata, zbog kojih smo došli iz Beograda u 18.45 autobusom Lasta, a predstava je počela tek oko pola deset uveče – zbog slučajnog kvara na linijama elektrike – e, da se ne popravi ova struja!...Što nije bilo nijedne iskrene rečenice... I šta se koga tiče što je ovo scensko delce sastavljeno od slučajnih sličica proizvoljne mašte bez mašte, što je ovo delce kod mnogih, koji bi rekli da su hteli, ali su bili fini – izazvalo takvo zgražanje nad ispraznom i kaćipernom, provincijalnom maštom, u kojoj nema trunke istine ili iskrenosti, a o lepoti i duhovitosti da i ne govorimo!...Šta se koga tiče što je kod mnogih, koji bi mogli to da kažu javno, kad bi hteli da se bakću i da se zameraju srpskoj kulturnmoj i političkoj eliti, koja je tako rešila šta se ima smatrati kvalitetom, a šta ne i šta se može kritikovati, a šta ne – mogli bi da kažu, kad bi hteli – da je ovo ordinarni kič i šund, jer to mnogi jasno znaju, a ne žele da to kažu!


A, opet, kao da je i stavljanje ovog, dosadnog i praznog, ali, srećom dosta kratkog scenskog postignuća na OFF repertoar i sama Uprava Festvala na Tvrdjavi, htela da POKAŽE koje su sve zablude u radu – na mnoge načine – i sa mladima i sa strancima – moguće i kako ih treba videti pa oceniti – ocrniti i odustati!... Ali – taj uradak je deo MEDJUNARODNE  saradnje i ovaj tekst je mogući UDAR na spoljnu politiku Srbije i ismevanje saradnje sa prijateljskom Italijom, koja nam pomaže da zadržimo Kosovo i udjemo u Evropsku uniju, i drži nam privredu radom FIAT-au Kragujevcu...

Mislim da je elegantno od Festivala što na ovako suptilan način vodi pedagošku akciju u pozorišnom životu Smedereva, ali - teško publici, od Gribojedova!
A šta smo ustvari gledali – da vam budem iskren, odmah mi je bilo jasno od početka. Reditelj iz Kulturno socijalnog centra KOREJA iz mesta Leće u Italiji, posle teškog rada sa Romima koje je, em skupio bez kriterijuma po obroncima Smedereva i sa njima i sa glumcima PATOS-a, sklopio pomenutu predstavu za Festival – on se tada sreo i sa troje vrlo spretnih mladih amatera – sa lepoticama Anom Pašti i Andjelkom Vulić i iskusnim šarmerom – prvakom Gradskog Amaterskog Tetra, Miljanom Guberinićem i dogovorio se da promoviše njihov šarm i glumačko-amatersko iskustvo i lepotu, naravno!...A ovamo, imao je jedan komadić koji su u njegovom Kulturnom Centru u Leći, verovatno davali po obdaništima, kao gradski projekt socijalizacije dece – PLASTIČNE BAŠTE. To je prosto snimio i prekopirao za četiri dana, jer su ga veseli glumci rado pratili, a on, pošto je ovo već POKLONIO Smedervu – šta god to značilo – nije imao vremena da smišlja novu predstavu, a možda to i ne bi mogao!


I ko mene šta pita, kad ima o tome ko da brine – i Grad Smerderevo i Republika Srbija i Republika Italija i KREJA iz Leća i što da ne nastupe deca kad je ionako, već sve plaćeno? Ali moram da priznam da mi je ovo sve ličilo na onu staru priču CAR JE GO  ili onu drugu – U CARA TROJANA KOZJE UŠI. A kad smo mi bili u osnovnoj školi VOJISLAV ILIĆ na raskrsnici istoimene i ulice Gospodara Vučića, gde su se, na periferiji Bograda sticale čak tri opštine – Vračar, Voždovac i Zvezdara, dalekih pedesetih godina prošlog veka, u toj našoj velikoj zgradi škole, postojao je i DTV – društvo za telesno vaspitanje, naravno - PARTIZAN, a ne ČETNIK i u tom DTV Partizanu bili su kao neki starosni razredi – najstariji su bili čini mi se seniori i zvali su se PRVA VRSTA, pa onda omladinci i pioniri, a oni najmanji, početnici vežbači, zvali su se po nekoj tradiciji od pre rata - MUŠKA DECA.

Estetika koju nam je sinoć plasiro ovaj gost iz Italije i to nazvao pozorište, podsetili su me na grupna cupkanja te dečice u belim patikicama i sa urednim crnim šorcićima, koji su se držali za ručice i veselo, u jedva držanoj iskrivljenoj vrsti – protčavali u jednostavnim sletskim koreogarfijama, na početku svih proslava onih, tada znanih, svečanih datuma – Dan Mladosti, Dan Republike, Prvi Maj, Dan Armije...Tada se to radilo za te grupne sletove, a danas se to radi na važnim Fetivalima!...Dražava za državu, slet za slet, a obraz za obraz!


Bilo mi je teško da podnesem toliku količinu opšteg licemerja, koja se zaviorila medju divnim, drevnim zidinama one i onakve tvrdjave – drevne tvrdjave MORALA, ESTETIKE, VERE i ZNANJA – svega čega nema!.... Dabogda!


Goran Cvetković, Radio Beograd 2. petak 13. 2010.



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Novi roman Dejana Stojiljkovića ''Duge noći i crne zastave''


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Karver

Odmotavanje

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

 

Sajtovi pisaca:

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

------

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zavirite u Jurski park, novu knjigu Željka Barišića, mnoštvo čuda Vas očekuje.
Kontakt: robertmlinarec@yahoo.com
Cijena: 80 KN ili 20 KM ili 1000 DIN

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom