25. 01. 2012. u 14:29
Prva međunarodna poslijediplomska konferencija Dosezi psihoanalize: književnost, izvedbene umjetnosti, film i kultura u organizaciji doktoranada Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture održat će se 27. i 28. siječnja 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ovogodišnja konferencija posvećena je položaju psihoanalitičke teorije i kritike na polju humanistike i društvenih znanosti.
Od Freudove teorije, koja uvelike nastaje u krilu književnog predloška, preko Lacanovih čitanja Freuda natopljenih književnim figurama, sve do suvremene tzv. postlakanovske teorije koja inzistira upravo na pregibima tekstualnog i traumatskog, psihoanaliza nije iscrpla interes prema estetskom predmetu. Jednako tako, znanost o književnosti, filmologija, teatrologija, izvedbeni studiji, kao i kulturalna antropologija, filozofija i rodni studiji prizivaju psihoanalitičke koncepte.
Plenarni su izlagači:
Mladen Dolar: Kultura i nagon (prvi dan); Spolna razlika (drugi dan)
Tatjana Jukić: Film, politika, psihoanaliza: slučaj Lubitsch
Morana Čale: O duši i tijelu (teksta)
Spisak sudionika i tema:
Prvi panel: Dijalozi s psihoanalizom
Ivan Molek: Shoshana Felman i artikuliranje zona bezglasnosti
Ivana Perica: Ranciereova psihoanaliza
Anera Ryznar: Od „stilema nesvjesnog“ do „retorike žudnje“: nacrt za psihoanalitičku stilistiku
Ana Tomljenović: „Druga scena“ književnoga teksta
Drugi panel: Biopolitika i subjekt biopolitike
Iva Žurić: Književni transfer: transformacijski i terapijski učinci čitanja
Ivana Družetić Kultiviranje tijela - dva slučaja simbolizacije realnog
Atila Lukić i Gordan Maslov: Meso i služba: ontologija modernosti u radu Erica Santnera
Juraj Kukoč: Kako ubiti oca bez kršenja tabua ocoubojstva (film Lisice Krste Papića)
Treći panel: Trauma gubitka i rad melankolije
Dunja Plazonja: Vizualno i žudnja u romanu Cat's Eye Margaret Atwood
Elvira Mezit: Prošlost kao trauma u romanima Nepoznati berlinski prolaznik, Sličan čovjek i William Shakespeare u Dar es Salamu Irfana Horozovića
Karla Lončar: Simptomatska nebeska tijela – melankolija u znanstveno-fantastičnim dramama
Vesna Kosec-Torjanac: Melankolija u Krležinu romanu Na rubu pameti ili hrvatske sablasti
Četvrti panel: (Psihoanalitički) tekst i kontekst
Ivica Baković: Kazalište, pamćenje, svjedočenje
Natali Nanić Volarić: Baba Jaga ili feministička metafora starosti i otuđenja od tijela u romanu Baba Jaga je snijela jaje D. Ugrešić
Elma Porobić: Mit o Meduzi: prelamanja psihoanalize i umjetnosti
Igor Loinjak: Je li nadrealizam proizašao iz psihoanalize?
Peti panel: Psihopatologija i književni tekst
Petra Knok: Literarni stroj: Pirandello, psihoanaliza i kapitalizam
Nikola Novaković: Zazornost u romanu Shirley Jackson We Have Always Lived in the Castle
Nikolina Gunjević: Prožimanja psihoanalitičke i književne tehnike u romanu Il mare oscuro Giuseppea Berta
Sandra Domazet: Bolnica i kazalište kao okvir stvarnosti - psihoanaliza u DeLillovoj drami The Day Room
Šesti panel: Paradoksi subjekta i uživanje jezika
Andrea Milanko: Lirski subjekt između retorike i nesvjesnog
Igor Medić: Wildeova komedija nesvjesnog – zašto je važno zvati se Ernest?
Nebojša Jovanović: Bosanski psiho. Jedna lakanovska genealogija.
Višnja Pentić: Tko govori kada sami sebi govorimo?

Faruk Šehić: KNJIGA O UNI (odlomci)
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Susret sa Mišelom Bitorom: Ništa nije ozbiljnije od igre
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Njegošoidi na slobodnom tržištu
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)