19. 09. 2011. u 11:54
Sav taj Klimt
U vodi Lete
Klimtova Judita
Ovalna ogledala
Oči poluotvorene
Sopstvene ruke
Sopstvene misli
Sopstvene gole grudi
Sopstvene najbolje znaju
Mermerni duborezi
Najfinija svila
Muškarca nigde

Reci mi nešto prljavo
Vodene zmijeU vodi Lete
Ljigava krljušt
Razlivena kosa zlatna
Klimtove perle
Majstorstvo kiča
Ubistveni glas sirene
Barokna razigranost
Manjak perspektive
Za haljinu pustuBrodovi razlupani o hridi
Za snovima okovane
Eno igračice
Tako zle u cveću
Noža ni ključa nigde
U vodi Lete
Ljupki dželati
Gladni pogledi
Šareniš samoća
Pomrli kraljevi
Daleka sreća
Draperije
Sav taj Klimt

84, 85…
Ruža u kosi. Nasumično –
osamdeset četiri, pet…
Još jedna Ofelija… Usnuli tirkiz.
Ukroti bol! Ovo je reka, brojimo. Pluta
lutalica, prosuta nafta. Rimuješ
sa mojim mislima grimase.
U vrtu šljunak, piljevina, korov,
stara testera, ptica na ljuljašci.
Zigfride, zašto?
Ruža u kosi, svilasti sjaj. Svet je
samo pokisla metafora – nasumično –
načini iščezavanja, prisećanja –
još jedna Ofelija… Osamdeset
četiri, pet... Ovo je reka, svedenost
na proticanje – siva sonata,
iznad vode lake kapi. Odričem se
prizivanja, obraćanja. Ukroti bol!
Kurbeovi oblaci, meka pornografija.
Na ulici prosute breskve,
zgažena igračka, piskava riznica.
Zigfride, zašto?
Krajem marta u našim krajevima
Putuješ da zaboraviš.
Smeješ se lastama, govoriš
o prelivanju, saplitanju,
gravitaciji.
Maslinasto. Heroina polomila nokat.
Zelene čarape
i suknja sa čipkanim rubom
ne stoje joj danas. Biti površan –
to je prelamati odsjaje, to je
laki ples na vetru, ekstaza!
Biti površan – gledati
pokisla stabla i mrtvo pruće,
besne reči na zidu, a videti –
samo boje, boje, boje.
Putuješ da zaboraviš.
Nosiš sa sobom suvišna znanja kao –
krajem marta u našim krajevima (ili)
zelena salata, rotkvice, anemone (ili)
fenomenologija samoubistva, proleće,
pa to je čisti strah (ili)
so i voda dijete, večna mladost (ili)
gumene bombone, da, one kiselkaste (ili)
pokisli koloseci, nema pobednika.
Unutra bori se plima,
jecaju galebovi, pali se slama.
Unutra veštice na mesečini
krvare i jašu.
Na današnji dan poželela si.
Procvala stabla i kandže.
Putuješ da zaboraviš.
Pena
Ovo šarenilo je tamnica.
Jurcaju čopori besni
na mesečini. Danima
sneg i vetar crtaju
na dlanu mapu besmisla.
Arapin stavlja
viski i hašiš
u nargilu. Krilata deca
u groznici.
Zauzdaj otkucaje, poveruj
ovom penušanju, dopusti dimu,
dozvoli prolazniku, poslušaj
neverni lepet, podaj se
strancima, prospi u bescenje
svoje demone.
Ovo šarenilo je tamnica,
veje sneg i Arapin stavlja
viski i hašiš
u nargilu.
Cataracta senilis
Starački prsti,
iskrivljeni. Pogled
zamagljen, u sobi svetluca
korpa od pletenog pruća,
ormar, vitrina, stari kofer.
Napolju prigušena buka –
krcati kolovozi, pokisle cirade,
siktava žurba.
Hodnik, strmo stepenište,
hladni rukohvati, iskidana
beskonačnost. Dečak –
dobar dan – protrčava.
Teško disanje. Srce je
pakleni rudnik, pluća –
teški lokvanji. Govoriš
o šaci lekova,
o ništavilu.
Samotinja, to je
nepoljubljen pejzaž,
pokazivanje pauna, lepeza
drečavog perja – potok
i stena i slap – nežno
rasipanje. Dobre oči
kroz park, preko pločnika,
nogu pred nogu,
do kamenog trga.
Laki bolovi
Pusti me opet
da verujem, bila bi to
savršena smrt -
krijumčarenje svile,
kostiju, droge, iznutrica,
zatrpavanje krivice, kobno
komadanje - izgubiti se
u tuđim dvorištima,
posteljama,
dok prostireš čaršav,
belu ravnicu
(znam, zlu ne trebalo, stare
veštičje mantre, konci,
beli luk, petlova kresta),
vidim mirenje sa sudbinom
i vlast, dok prostireš čaršav,
belu pučinu, jer
besani smo svedoci,
na mrtvoj straži neprimećene ptice,
dva osmeha na puškomet, bilo bi to
savršeno bekstvo
(stari sofizmi: ti si ja,
ja sam ti, mi smo mi i slično),
u nedogled isplažena priča,
palacanje mislima,
laki bolovi -
znam, reći ćeš,
kosti su procvetale, puzavice
zaklonile zid i opet
jedan pogled s prozora u suton,
poneki suncokret i svaka
noć nam je kratka,
sviće već, reći ćeš, bio bi to
savršeni let.
Faruk Šehić: KNJIGA O UNI (odlomci)
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Susret sa Mišelom Bitorom: Ništa nije ozbiljnije od igre
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Njegošoidi na slobodnom tržištu
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)