Spasoje Ž. Milovanović: Izbor pesama iz zbirki „To sam hteo da kažem” i „Zemlja čuda ili Nemoj i četvrti put, Petre“

Spasoje Ž. MilovanovićSpasoje Ž. Milovanović, To sam hteo da kažem (u 24 pevanja), ARTE - agencija za umetničko stvaralaštvo, Beograd 2011.

To sam hteo da kažem / 1.

da stvar sredimo odmah ko hoće može kad poželi
protiv mene i sada na mali boks-meč u dvadeset i četiri runde
zato i nosim zdravstvenu knjižicu overenu bez greške
pa ćemo videti mislim da li je ovo što smo ovde izveli
bila istina ili je to samo dobra ili loša poezija ta naša kohezija1

 


evo me pred tobom sa svim citatima kao groteska
fantastičan predmet iz srušene rimske palate razbacani
listovi aleksandrijske biblioteke mehanika hemija i vikipedija
sve se to meša na trista za osmeh tvoj bezrazložan
sasvim bespotrebno dečija kolica uz tu prvu nagradu žive
i napuderisani pijanista pride i onaj slikar vladimir kepić
sa vrapcem sa tobom sa svojom grobnicom srpske naive

sva nada sva sreća na tvome vratu početno slovo i neka imena
sva ta igra bez reda tako te volim tačno sa puno kredibiliteta
poprskan vinom za pričest srećan kao prvi maj
i pula i beč i stokholm i dunav kad se spustim niz njega
u ovom svetu masovnih komunikacija
ne znam šta bih ti rekao i što kažem
ne znam šta kažem nemušt sam sav


To sam hteo da kažem /3.

odavde do tamo i nazad odakle sam krenuo
šest prevoza sam izmenjao kao pravi
kao onaj što bi da stigne nekud daleko
sa nadom sa strahom sa aspiracijom
sa kilavim radovanom sa mojom nacijom

sve nas tako zamišljam kao spomenike
bronzane glave u glavi šećera kao gradske blokove
sa dnevnim ritmovima nedeljnim rutinama
i godišnjim sezonama spavanje budjenje odmor na sat
pa puta sedam pa puta trista šezdeset i sedam
tako zamišljam još jedan dan zaigran nenadan
taj dan što si donela bez moranja tako zamišljam

teksas da pripojim meksiku to mi samo od sebe dođe
kad jednom odem u tu ameriku zbog navike čiste
zbog sete zbog separatizma kad ne znam šta ću
kad nisi tu da te stavim na bilbord da svetliš
u ovom svetu masovnih komunikacija
ne znam šta bih ti rekao i što kažem
ne znam šta kažem nemušt sam sav


To sam hteo da kažem /7.

spavaš kao dete sa medvedićima na levu stranu
sa osmehom na gotovs sa astrološkom mukom
sa malo knjiga gola sa mnogo žurnala znam
bez pionirske marame sletova bez demonstracija
bez ranjavanja moga sećanja bez gravitacija

ako nema za punu šaku ima za puna usta
tako sam merio tebe celu na pedalj na reč
kao persa hajdegera deridu na metre
na hektolitre vina što odlaze u crno more
nema se vremena za zabušavanje veliko je crno more
to sam se ja setio gvozdene zavese i kandida jer
optimizam mi je oduvek bio jača strana

sve sam iznova smislio i točak i kuma i svatove
na četiri konja kićenu bukliju i vruću vodu na valove
u drvenom koritu i decu u njemu i vozove
o smislu čovekovog postojanja da i ne pričam
u ovom svetu masovnih komunikacija
ne znam šta bih ti rekao i što kažem
ne znam šta kažem nemušt sam sav


To sam hteo da kažem /14.

sve više verujem u sudbinu u istorijski fatalizam
u konstruktivizam u viđenje ciganke sa štajge u te porno filmove
čovek izašao iz stražarnice onda do žice i kad pogledaš
nema čoveka nego se pretvorio u kuče u ogledalo
u obijen magacin nepotrebnih informacija i autobusko sedalo

ti pred ikonom kao ikona sama bez perspektive
redosled bogosluženja pevanje psalama dnevne liturgijske molitve
blicevi sevaju munje sevaju u ovoj turističkoj pobožnosti
kome li svira onaj violinista malen kao tačka kao vodeni žig
utisnut u poštansku marku za filateliju u roze slušalicu ćebe
da ne nazebeš i kaput navlačim tako podgovaram tvoju kosu
da dodirne kao da ne znaš da jedino ubeđenje zahteva preciznost

i sveti trifun i sveti valentin i sergej bupka kad padne i vlada
na rešavanje problema vezanog za kalendar iz praktičnih razloga
ljutim se na drugaricu što me na večeru i zvala i nije na njenog muža male privrednike
i državnu bezbednost što ćute na ovom grandioznom šetalištu
u ovom svetu masovnih komunikacija
ne znam šta bih ti rekao i što kažem
ne znam šta kažem nemušt sam sav

To sam hteo da kažem /24.

razumeš
ne razumem
šta sad ne razumeš
ništa ne razumem
je l razumeš da se ti meni nemoguće mnogo dopadaš i sve to mnogo je daleko otišlo u apsolutno je otišlo
ne
kako ne pa evo sad ti kažem ti se meni nemoguće mnogo dopadaš i sve to mnogo je daleko otišlo u apsolutno je otišlo je l razumeš sad
da
e i sad nekako sam ja tebe zamislio tu nadohvat mene da budeš vazda
kako to
lepo ja se probudim i ugledam tebe prvo tako sam ja to zamislio
dobro
i isto tako ti mi namigneš ujutru ili kad se već probudim i uštinem te i znam da si stvarna razumeš sad
razumem
i sad da bih ja to sve izvesno ostvario ne bi bilo loše da ti pričaš sa mnom nekako o tome ili o poluosovini za fap spomenutoj na primer e to ti ja pričam a ti naravno opet ćutiš i ja se osećam kao da pričam sa samim sobom
kako si spasoje
hvala spasoje dobro sam spasoje šta ima kod tebe što bi naročito i ponaosob istakao
pa eto poluosovina za fap polovna malo prešla imam i neki unterciger za totalnu hladnoću pa me se ne tiče za ovo napolju za ove kopnene životinje za ovo puškaranje oko kore od banana i ko li je postavi i što deca koriste paprike za halucinaciju kad ne znaju za bolje i što se donedavna išlo na more kad je toplo kad je ta frajeva romansa10 i nije se koristila zaštita od zaraze kad se vodila ljubav kad je zarazna
a je l voliš ti nju i sve to mnogo je daleko otišlo u apsolutno je otišlo
volim
pa kako ti je
pa dobro mi je malo me probada u levu stranu al ne znam da l nije od promaje kad nisam nosio unterciger i stomak me muči mora da je od onog nahranjenog mesta od pre neki dan mnogo je bilo i hladnog špricera na topao stomak tako je bilo
ne možes da me voliš
pa nego šta mogu
pa kako možeš
pa šareno mogu
i uradi mi nešto vidiš koliki sam uradi nešto aman otkud znam šta zaljubi se u mene dok cepam drva na primer skuvaj kafu posle opet će zima pa ironija da ubodem želju da se ispuni ako si stvarno vila od mene se ne krila nemam pojma eto sad sam ti rekao i odoh a ti vidi šta ćes sa mnom ili me zaista gurni u moravu da se udavim kao čovek onaj vojvoda prijezda samo sam i odatle u dunav odem kad se već pojavio u ovom epilogu posle epiloga u konglomeratu prepričavanja koji čini stvarnost eto to ti kažem

draga draga



Spasoje Ž. Milovanović, Zemlja čuda ili Nemoj i četvrti put Petre, ARTE - agencija za umetničko stvaralaštvo, Beograd  2001.

PROSTO KO PASULJ

odavno već nemam kome
odavno već nije bitno
u ovoj skromnosti
u ovoj nadi
i kad sam došao
i kad sam video
pasulj kosti isprevrtao
pasulj kosti oglodao
i nebu zapretio
i nebu da ga nema


DA SE RAZUMEMO

pod pupak svrdlo zlaćano se vrti
dakle ništa je to poskupljenje hleba
bokovima svojim zvizni me u nos
odavde pa nadalje
krvavo je nebo
krvav je i asfalt
i bela postelja više nije bela

ljubavne leptiriće u herbarijum spravljam po kratkom postupku
vino iz kićene buklije kuvam kad je hladno
a hladno je baš
da se razumemo
vadim te iz opštih mesta odmah

hajd brišimo

tu krv

hajd brišimo


HAJDE DA SE ZAMENIMO

u ovom svetu vlastitih imena
hajde da se zamenimo
možda bih tako
možda bi tako
saznali
sve to
kad ide maca oko mene
kad ide maca oko tebe
i gde se skrivamo
i kako se sve to
kad si ti umesto mene
i kad sam ja umesto sebe samog

zamenimo i reči onda
i to što smo od nje stvorili
i sve to od tebe i mene
da nema pogleda unazad
da nema ponovnog vrednovanja
da nema predviđanja čak
ko će koga da ogrebe
kad se već spojimo



SAMO ME NE TERAJ

sve to kao stvarno
kao ja ti pišem
pišem ti pismo neko
možda i pesmu
kao umem da pišem
znam slova na primer
znam sva od a do š
i alfabet znam
samo me ne teraj da spelujem
ako umeš da čitaš čitaj

ovde je hladno i to je dobro dobro je jer mi ne da da
spavam
ali nije da se smrzneš i zaspiš i umreš onda od
hladnoće to nije već onako kao hladno je
kao osećam jezu napet sam i držim ruke izmedju nogu
i to me uzbuđuje
i dobro je
i nije dobro
i sad bih da ga stavim u vremensku prognozu tako da
ga izložim sa vremenskim prilikama
samo me ne teraj da predviđam vreme
ako umeš da gledaš gledaj

ostalo je još tri dana
i tri noći logično
dakle nečega šest ukupno ako brzo prelaziš s jednog
kraja sveta na drugi kao zadevaš prostor tako i uvek si
u noći ili danu pa biraj
tek šest je šest i jednog patuljka nema i nema i nema
uostalom seti se svih sedam patuljaka sedam sekretara skoja sedam samuraja bilo čega kad sam
bio mali kad sam verovao kad sam te izbacivao sa
punom šakom plodnog semena i kao evo te
bez ičega
preda mnom
bez ičega
i mi mora da smo izbeglice sa ratnog područja i
moramo sve kao na početku
da se kućimo da se decimo u naviku stavljamo
samo me ne teraj da prestanem
ako umeš da rađaš rađaj


KOJOJ GOD
MOJOJ ŽENI


kako ti meni izmamiš osmeh
očas posla
bez ikakvog razloga zapravo
tek tako
prosto rečeno
ozarim se

to je promisao
u tebe jednu
ljubav svedena
reč

hajde da je rastvorimo
u paramparčad razložimo
i natenane razgledamo
šta ima sve tu

cvetuljak jedan zadivljen svakako
nebitno koji
i jedan voz
tik
dečiji najlepši stih
i pre i posle
odaklegod
od najfinijeg stakla
staklena ćud

ne zanosi tako i sve
na toj ivici reči
na toj ivici tvoje kože
odzvanjam tobom
daleko

daleko

daleko

rumene boje
na krilu paperja mekog




Spasoje Ž. Milovanović je rođen 1971. u Kruševcu. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Na istom Fakultetu odobrena mu je doktorska disertacija na temu Vreme u srpskoj drami na početku 20. veka, 1900-1914. Stalno je  zaposlen u Kruševačkom pozorištu, na mestu dramaturga.
Celovečernje drame: Poslednje stranice (Atelje 212), Gde je nestao čovek, zvani Gil (časopis Teatron), Sofija Stavrić ili smrt, odnosno, umetnost preživljavanja - komedija iz savremenog života u dvanaest rundi, prekinuta nokautom u desetoj, (edicija ''Savremena srpska drama'' - ova drama mu je ušla u širi izbor dramskog programa radija BBC za neenglesko govorno područje);  Golo zrno (dramski program Radio-Beograd).
Drame za decu: Život kralja Kvazibasa, Tri debela nemca, Škola za manekene, Kad ozebe Deda Mraz ili Kandžalablezi Bu Blu i Deda Mraz decu voli (Dečje pozorišt „Čarapa“), Mačak u čizmama – metautopijski citat po motivima istoimene bajke Šarla Peroa i Pinokio, (Kruševačko pozorište; „Savremena srpska drama”), Dugonja, Trbonja i Vidonja, po motivima istoimene bajke Karla Erbena i dramatizacije Mladena Širole (Narodno pozorište Užice). 
Dramaturg predstava: Hvalisavi vojnik i Put oko sveta (Kruševačko pozorište, ), Tamo - amo (Beogradsko dramsko pozorište). Scenarista za više muzičkih, zabavnih i dokumentarnih emisija na Radio-televiziji Srbije, Televiziji „Pink“ i Radio-televiziji Kruševac, glavni i odgovorni urednik Televizije  „Plus“ u Kruševcu;     reditelj šesnaest višestruko nagrađivanih  amaterskih predstava, reditelj predstava profesionalne pozorišne scene „Milivoje Živanović“ Centra za kulturu Požarevac, osnivač i reditelj „Nezavisne pozorišne grupe - Teatar, zbor-“.
Autor je zbirki poezije Senka ljubavi i pesme poneke (nagrada „Poet“ za zbirku 2010. godine), Zemlja čuda ili Nemoj i četvrti put, Petre, To sam hteo da kažem i Ti, Spasoje Poezija mu je prevedena na engleski, holandski, švedski, španski, makedonski, bugarski i slovenački jezik.
Stalni je pozorišni analitičar Trećeg programa Radio Beograda i LUDUS-a. Član je predsedništva Udruženja dramskih pisaca Srbije i Međunarodnog udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa. Urednik je edicije ''Novi vek srpske drame'' izdavačke kuće ''Arte'' iz Beograda.
Kao tetarolog učestvovao je na brojnim festivalima i naučnim simpozijumima u zemlji i inostranstvu. Autor je monografije Tomislav Toma Trifunović – Život iz umetnosti i teatrološke studije O dramskom stvaralaštvu dr Vojislava M. Jovanovića – Maramboa.
Dobitnik je nacionalnog priznanja „Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije“.

 



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Čovek koji je sadio drveće


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss

SVETSKI DAN POEZIJE:

 

pogledajmo kad!

 

pogledajmo gde!

 

 


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

Mladi fantasti

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Radio Blue Tuesday

Karver

Odmotavanje

Pisac/prevodilac

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

AntiZombie

 

Sajtovi pisaca:

Goran Veselinović

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Žarko Milenić

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

 

 




Više o knjizi

------

 

 

 



 

 

 



 

Naruči od autora

------

 













Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku

------

 

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

 

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom