06. 07. 2011. u 08:13
Povodom stogodišnjice rođenja Emila M. Siorana
Izvor: danas.rs, autor: Milan R. Simić
Na nama je da budemo različiti! Jer, za pisani svet koji čita, samo tako smo uzbudljivi. Isti su dosadni! Ali, Emil M. Sioran, koji u knjizi Kratak pregled raspadanja zapisuje: „U rečenicu zvanu Vreme ljudi se umeću kao zapete; da bi je zaustavio, ti si se smirio u tački“ - od svih, otišao je mnogo dalje! Toliko dalje da svi mi - nedovoljno različiti - previše ličimo na dosadne, odnosno iste!
A kako, opet po Sioranu, jedino laž umetnika nije potpuna, jer on izmišlja samo sebe; ostaje nam da svojim stvaralaštvom mnogo žešće izmišljamo sebe ne bi li se bar malo primakli posebnosti književnika i filozofa, Emila M. Siorana. Ili, da budemo još jasniji!
Kada pročitate knjigu Kratak pregled raspadanja, da li više osećate potrebu za bilo kojom drugom knjigom a koja govori o životu; varijacijama na temu smrti; imunitetu protiv odricanja; sprdnji zvanoj „novi život“; opsednutosti suštinom; protiv nastavljanja vrste; histeriji večnosti... Koja govori o nama samima a da sve jeste u skladu sa onim što se može i pomisliti samo. I koja govori još o našim ugušenima nadama, snovima, tumačenjima i viđenjima, o savršeno odslikanom mračnom i tragičnom veku koji smo ostavili iza nas. Naravno, nemate potrebu za drugom knjigom! Jer, baš ova knjiga nas opija i omamljuje, da bi potom, sama od sebe, razbila u nama sve snove, sva nadanja i verovanja. Bar tako mislimo, mi, žrtve verovanja! Uostalom, „...čovek je mahnito stvorenje u pravom smislu te reči, žrtva verovanja da nešto postoji, a, međutim, dovoljno je da zadrži svoj dah, i: sve se zaustavlja.../.../...“ zapisao je dobri, stari, Sioran koji je maksimalno iskoristio svoj dar, i upoznao Prazninu. Jer, nije mu se dalo boga da vidi, kao i nama što se „ne daje“ boga da vidimo! Tako, uz njegov „Kratak pregled...“ i mi upoznajemo Prazninu sve gušeći se i neprestano pitajući kako da se oslobodimo budućnosti? Uz pitanje kako da se oslobodimo budućnosti, uzraslo je i pitanje: koliko smo se, pre upoznavanja sa prazninom, sve ojadili rešavajući enigmu smisla postojanja? A to svetlo što smo pod njim kao gosti „ovoga sveta“, to svetlo nas zanima! Odakle stiže to svetlo? Po čijoj volji? I kuda nestaje to svetlo? Moje svetlo, ne vaše svetlo! (To je ono: moja smrt, ne vaša smrt!). Jer, šta se dešava sa mojom živom slikom? Kako je (i gde tačno?) uramiti u Sioranovom Kratkom pregledu? Uostalom, razumemo dobro? - i ovu Sioranovu misaonu zaključnicu iz njegove vir-knjige koja nas guta: „Kolena nam drhte a ne savijaju se; ruke nam se traže a ne dotiču se; upiremo pogled uvis a ne primećujemo ništa...“ (Izgubiti se u bogu, str. 15). Jer, danas, kada realnost gotovo da ne postoji - svejedno da li je u pitanju istorijska, politička ili egzistencijalna realnost - gotovo da je nemoguća „pronaći sebe“ u „neočešanom“ duhu! Šta tek reći o izmigoljenom smislu postojanja koji se vrtoglavom brzinom istrošio i kod onih najpostojanijih, najotpornijih, najoblikovanijih ličnosti, da ih i tako definišemo! Dakle, iz ovoga se nameće da nama sama smrt nije najdoslednija pretnja. Pre nje, primarne, pretnja je obesmišljenog Doba života. To je ta Sioranova izvedena matematički-misaona form(ul)a. I Sioranova tačka. Jer, kada se Veliki prasak privede svom konačnom kraju... Ostaće Ništa pre, i ostaće Ništa posle. Ostaće, (naivno) verujemo, i Sioranova zbirka Kratak pregled raspadanja da bi se tumačila kao Biblija svih nas koji su bili gosti ovoga Sveta! A u goste, praznih se ruku ne dolazi! Znao je to dobro Emil M. Sioran...
Faruk Šehić: KNJIGA O UNI (odlomci)
IDI, DOVRŠI TO NEBO (jedna od priča Mikine dece)
Samo mrtav pesnik je dobar pesnik
Na kutku belog oblaka – spava nejasna tuga (Milena Pavlović Barilli)
KNJIŽARA ili zalud svjetlo slijepima
KOM(I)SIJSKI RAD ili pokriće za nehtijenje
Susret sa Mišelom Bitorom: Ništa nije ozbiljnije od igre
Danijel Bogdanović, Svaka priča ima svoje zahtjeve
Novosti na hrvatskoj književnoj SF sceni: razgovor sa Davorinom Horakom
Revolt je nemoguće ugasiti (INTERVJU: GORAN KARANOVIĆ, pesnik)
Njegošoidi na slobodnom tržištu
Moj muž Daniil Harms: Memoari Harmsove udovice
Temat o mostarskoj mlađoj pesničkoj sceni

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
------
Naruči od autora
------
Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku!
------
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)