Zašto pisci pišu

Ljosa piše zato što mu je čitanje zadovoljstvo, Kamileri zato što je to bolje od istovarivanja sanduka na pijaci

Španski dnevnik „Pais”, i italijanska „Republika” objavili su rezultate zanimljivog ispitivanja. Obratili su se brojnim priznatim književnicima kojima su postavili pitanje: zašto pišete? Među odabranim ispitanicima (više od 50 autora) našli su se kako vremešni tako i mladi pisci, nobelovci i oni koji će, možda, tek dobiti Nobelovu nagradu.

Za američkog pisca (jevrejskog porekla) Natana Inglandera pisanje predstavlja jedini način da zavede malo reda u haosu, dok belgijska književnica Ameli Notomb ističe da ona nije izabrala da piše i objašnjava: „To je isto kao kada se zaljubite. Čovek ne zna kako je do toga došlo, ali u najmanju ruku treba to da proba: on posvećuje pisanju svu energiju, sve misli, sve vreme. Postupak pisanja, kao i ljubav, jeste nešto što se čini”.

Nobelovac Mario Vargas Ljosa, objašnjavajući zbog čega piše, pribegava autobiografskim digresijama: „Pišem zato što mi je čitanje u detinjstvu pružilo veliko zadovoljstvo, dalo mi je mogućnost da iskusim veoma oduševljavajuće doživljaje, transformisalo je moj život na tako čudesan način da verujem da je moja književna vokacija bila jedna vrsta transpiracije koja je potekla od te ogromne sreće koju mi je davalo čitanje.

U izvesnom smislu, pisanje je bilo kao neophodno izlivanje ili dopunjavanje čitanja, koje za mene ostaje da bude vrhunsko iskustvo bogaćenja, ono koje mi pomaže da se suočim sa bilo kojim tipom nevolje ili promašaja. S druge strane, pisanje, koje je na početku aktivnost koja se meša u tvom životu sa drugim, sa iskustvom postaje tvoj način življenja, centralna aktivnost, ona koja u svemu organizuje tvoj život... Pisanje je postalo centar svega što radim do te mere da ne bih mogao da zamislim život bez pisanja i, očigledno, bez njegove neophodne dopune, čitanja”.

Andera Kamileri, „otac” pronicljivog sicilijanskog inspektora Montalbana, poetski se izrazio:

„Pišem zato što je to uvek bolje od istovarivanja sanduka na centralnoj gradskoj pijaci.

Pišem zato što ne znam drugo da radim.

Pišem zato što posle mogu da posvetim knjige mojim unucima.

Pišem zato što se tako sećam svih osoba koje sam voleo.

Pišem zato što mi se sviđa da samom sebi pričam priče.
Pišem zato što volim da pripovedam događaje.
Pišem jer na kraju mogu da popijem jedno pivo.

Pišem da bih vratio nešto od svega onoga što sam pročitao.”

Britanski pisac bestselera Ken Folet odgovara: „Kada se ujutru probudim, prva stvar na koju mislim je da napišem sledeću scenu moje knjige. To je ono što me najviše zabavlja. Fantastično je posvetiti se nečemu što neko zna dobro da radi. Zabavljam se pišući, ali „zabavljati se” je reč koja ne objašnjava ideju do kraja. Čin pisanja me oduševljava. Uvlači sav moj intelekt, moja osećanja i obuhvata sve ono što znamo svetu i kako funkcioniše ljudsko biće. Sve to je deo izazova radi pridobijanja pažnje mojih čitalaca”.

Književnik Antonio Tabuki, jedan od italijanskih kandidata za Nobelovu nagradu, napisao je da bi više voleo da odgovori na preformulisano pitanje: zašto se piše? „Pre nekog vremena, kada sam bio mlad, slušao sam Semjuela Beketa kako odgovara:„Ne preostaje mi ništa drugo”. Svi mogući odgovori su validni ali sa znakom pitanja. Pišemo jer se bojimo smrti? Pišemo jer se bojimo da živimo? Zato što imamo nostalgiju za detinjstvom? Zato što je prošlost pobegla na brzinu ili zato što hoćemo da je zaustavimo? Pišemo zato što zbog starosti osećamo nostalgiju, žaljenje? Zato što bismo želeli da smo uradili jednu stvar koju nismo uradili? Zato što smo ovde, a hoćemo da smo tamo, a da smo tamo, zar ne bi bilo bolje da smo ostali ovde? Kao što je govorio Bodler: život je bolnica gde svaki bolesnik hoće da promeni krevet. Jedan veruje da bi mogao brže da ozdravi kada bi se nalazio pored prozora, dok drugi misli da bi mu bilo bolje u blizini peći”.

Slavni pisac i filozof Umberto Eko bio je najkoncizniji u svom odgovoru. Na pitanje zašto piše, napisao je samo „zato što mi se sviđa”. Možda i zato što je motivacija za pisanje, ipak, manje važna od krajnjeg rezultata književnog rada.

Snežana Simić
Izvor: Politika



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Čovek koji je sadio drveće


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss

SVETSKI DAN POEZIJE:

 

pogledajmo kad!

 

pogledajmo gde!

 

 


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

Mladi fantasti

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Radio Blue Tuesday

Karver

Odmotavanje

Pisac/prevodilac

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

AntiZombie

 

Sajtovi pisaca:

Goran Veselinović

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Žarko Milenić

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

 

 




Više o knjizi

------

 

 

 



 

 

 



 

Naruči od autora

------

 













Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku

------

 

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

 

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom