Iz platonske ljubavi rodila se pjesma
22. 03. 2010. u 19:04
Prije 106 godina slavni mostarski pjesnik Aleksa Šantić, u čiju čast su se u Mostaru ovih dana održavale Šantićeve večeri poezije, napisao je pjesmu “Emina”, prema predaji, pod utjecajem ljepote Mostarke Emine Sefić, kasnije udane Koluder. Za mnoge je “Emina” i danas jedna od najljepših ljubavnih pjesama, i bez obzira koliko je godina prošlo od nastanka pjesme, malo koja generacija da ne zna njezine stihove. Šantićevu “Eminu” kasnije su mnogi opjevali. A tko je ustvari bila Emina koja je inspirirala Šantića da napiše te stihove?
Platonska ljubav
“Šantić je prema Emini imao jednu platonsku ljubav, jednu pjesničku ljubav i simpatiju, jer stvarna ljubav se nije ni mogla dogoditi jer je Emina bila jedanaestogodišnja djevojčica, a Šantić zreliji mladić od 25 godina kada ju je vidio”, kaže nam pjesnik Salih Trbonja Sevdi, koji je Eminu upoznao kao staricu, ali legenda o Emini i njezin duh u Mostaru su još itekako živi. Budući da su se tada muslimanske žene pokrivale već u 12.-13. godini, i Emina je već za godinu-dvije stavila šal i pokrila se. Šantić ju je zapazio iz svoje radnje (bio je trgovac) kuda bi Emina prolazila svaku večer po vodu.
“Šantić se oduševio pojavom tog djevojčurka. Iz te platonske ljubavi rodila se prekrasna pjesma koja je kasnije i uglazbljena i ostala je jedna od najljepših sevdalinki”, kaže Trbonja. Emina se nakon nekoliko godina udala za bogatog mostarskog trgovca i intelektualaca Koludera, koji je u to vrijeme govorio nekoliko jezika i imao svoju trgovinu. Imali su četiri kćerke.
Lijepa i u starosti
“Emina je stanovala blizu Starog mosta, u Sefića sokaku, otac joj je bio poznati mostarski hodža Sefić. Kad se udala, Emina je preselila na Carinu. Kuća u kojoj se živjeli sada je srušena i napravljena je nova”, kaže Trbonja.
“I sad pamtim njezino lice kad je već bila starica – lice joj je bilo kao snijeg, bez ijedne bore, bila je jako lijepa, blaga, mila…, privukla me ta njezina ljepota. Kao dječak sam joj išao kupovati cigarete. Igrajući se uvijek bih jednim okom gledao je li ona na vratima da joj sa zadovoljstvom odem kupiti cigarete. Uživao sam u njezinom licu koje je isijavalo toplotu, milost, jedno divno osjećanje. Bila je izvanredna ljepotica”, kaže Trbonja, kroz osmijeh otkrivajući da je Emina pušila cigarete “Ljubuški” bez filtra. Emina je i danas ostala sinonim i za ljepotu žene i za ljepotu Mostara. I nakon svoje smrti Emina je postala dio Šantićevih stihova. Kad je Himzo Polovina rekao starici iz Donje Mahale Sevdi Katici da je Emina umrla, ona je napisala nadopunu Šantićevih stihova: “Umro stari pjesnik, umrla Emina, ostala je pusta bašča od jasmina. Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće, pjesma o Emini nikad umrijet neće.” Pjesma o Emini nikad nije umrla.
Skulptura u bronci
Krajem svibnja, zahvaljujući suradnji Velike Kladuše i Grada Mostara, te umjetnika ovih dvaju gradova koja traje već dugi niz godina, kipar Zlatko Serdarević iz Velike Kladuše napravio je skulpturu Emine u gipsu, koja bi trebala biti izlivena u bronci i postavljena u Mostaru. Dopredsjednik Gradskog vijeća Mostara Murat Ćorić kaže nam da je trenutačno u fazi pronalaženje sredstava za ovaj kip, a Muzej Hercegovine će u međuvremenu s nadležnim Odjelom za urbanističko planiranje Grada Mostara naći mjesto gdje bi se nakon toga bista postavila. Asim Krhan, ravnatelj Muzeja Hercegovine, kaže nam da Eminina bista najvjerojatnije neće biti uz Šantićevu, upravo iz razloga što njih dvoje nikada nisu bili zajedno – da platonska ljubav ostane platonska ljubav. Emina je ostala simbolom čežnjive ljubavi, ljepote. Pjesma o Emini i Aleksa Šantić ostaju legende Mostara.
(Piše: A. Copf - Dnevni List)
Novi roman Dejana Stojiljkovića ''Duge noći i crne zastave''
Follow @knjizevnostorg
Novo Poezija i Proza
Јовица Ђурђић: ”У ХАЉИНИ ЈОШ МИРИШЕ ЛАН”
Jelena Stojković-Mirić: “Uvek sve može nežnije"
Novo Rubrike
Odgovor Radmili Lazić - Goran Cvetković, pozorišni kritičar
Novo Kolumna
Novo Intervjui
Vojislav Karanović : Pobuna protiv straha
Ajla Terzić: Pravila su kao korzet
Jasna Horvat: Moj je roman kao Rubikova kocka
Mile Stojić: Poezija je i prkos nepodnošljivoj inflaciji riječi
Novo Kritike
Biografija kao historiografija
Žorž Bataj: Metafizika zla i erotizam ćutanja
"Lomljenje vjetra" Ede Popovića: U Holdingu ništa nije sveto
Dragoljub Stanković, Barka tela, KOV, Vršac, 2010
Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!
Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.
O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.
Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.
„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...
Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.
Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .
Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.
Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu. Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!
Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.
"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.
Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .
У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.
Rss
Novo na Forumu
- Odg: Formiranje umijeca knjizevnog izrazavanja Luna 23.01.2012, 07:14:57
- Odg: Gabriel Garcia Marquez hux 01.01.2012, 02:06:38
- Odg: poezija by hozeombre hux 01.01.2012, 01:48:50
- Odg: Formiranje umijeca knjizevnog izrazavanja hux 01.01.2012, 01:43:15
Linkovi
Književni portali:
Za ljubitelje SF&F-a:
Online knjižare:
Besplatne e-knjige:
Književni blogovi:
Sajtovi pisaca:
Ostalo
Mini marketing
Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli
------
Zavirite u Jurski park, novu knjigu Željka Barišića, mnoštvo čuda Vas očekuje.
Kontakt: robertmlinarec@yahoo.com
Cijena: 80 KN ili 20 KM ili 1000 DIN
------
Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)