Jubilej Goethe-Instituta u BiH

 

Deset godina uspješnog rada u Sarajevu

Obilježavanje deset godina postojanja Goethe-Instituta u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, dobar je znak kontinuiranog partnerstva koje se razvija između Njemačke i BiH.

„Kada budemo slavili 20 godina postojanja Goethe-Instituta u BiH, trebaće nam sala mnogo veća od ove“, rekla je direktorica Instituta u Sarajevu, Petra Raymond i naglasila kako je upravo ta sala, inače, prepuna te slavljeničke večeri, bila mjesto okupljanja na mnogobrojnim manifestacijama koje je Goethe-Institut organizovao u proteklih deset godina.

 

 

 

Dr. Petra Raymond, direktorica Goethe-Instituta ispred zgrade Instituta dočekivala je goste.

Najavljujući goste u slavljeničkoj večeri, Petra Raymond je rekla da je izbor onih koji su sarađivali sa Goethe-Institutom mogao biti mnogo veći, ali to bi onda potrajalo do duboko u noć. „Zato smo odlučili da ispred svih koji su bili naši partneri u proteklih deset godina, pozovemo Dina Mustafića, direktora Internacionalnog festivala MESS  i književnika Dževada Karahasana“, rekla je ona.

 

Kad rane brže zarastaju

 

Hans-Georg Knopp, generalni sekretar Goethe-Instituta, obraćajući se prisutnima je naglasio da je prvi put u Sarajevu.

 

 

Hans-Georg Knopp, generalni sekretar Goethe-Instituta

„Upravo sam pješice prošetao od hotela 'Evropa' do starog dijela grada u kojem je smješten ured Goethe-Instituta. Razgledao sam stari dio grada, naselja i brda oko Sarajeva i moram reći da je sve zajedno, na mene ostavilo izvanredan utisak“, rekao je Knopp i podsjetio na 1996. godinu, kada se začela ideja o otvaranju Goethe-Instituta u BiH. „Ja sam čvrsto ubijeđen u to da je bavljenje kulturom, posebno u vrijeme krize, nešto izuzetno vrijedno i važno. Mi u Njemačkoj smo naučili koliko je važno da se razmotri vlastita prošlost, naročito onda kada je ona veoma bolna. Kultura i umjetnost u takvim situacijama imaju posebnu vrijednost. One nam daju naš jezik, naš izražaj, koji nam pomaže da rane brže zarastaju“, rekao je generalni sekretar Goethe-Instituta i naglasio, da je upravo zato, misija ovog Instituta u BiH veoma važna.

 

Promocija njemačkog jezika

 

 

Slavljenička atmosfera u Goethe-Institutu

Njemački ambasador u BiH, Joachim Schmidt  je rekao da deset godina u životu Goethe-Instituta nije samo deset godina uspješnog rada, nego i deset godina gradnje mostova i prijateljstava između dvije zemlje. „Juče smo, naprimjer, u ambasadi Njemačke, ovdje u Sarajevu, dijelili diplome gimnazijalcima i toliko je bio ispunjen naš prostor da je sve pucalo po šavovima, baš kao i večeras ovdje. Dakle, u protekla 24 sata imali smo dva nezavisna događaja koja su u vezi sa veoma kvalitetnim radom na promociji njemačkog jezika. Zato želim da vam čestitam na deset godina uspješnog rada i nastavite samo tako. Možete računati na podršku njemačke ambasade i u budućnosti“, rekao je ambasador Schmidt.

 

 

Dino Mustafić, direktor MESS-a

Upravo o kursevima njemačkog jezika, kroz koje su prošli mnogi Bosanci i Hercegovci, govorila je profesorka Maja Arifhodžić. „Kada se sjetim početaka kurseva njemačkog jezika, sjetim se 2001. godine. Dvije male kancelarije i 20 mladih profesora koji su došli na razgovor. Međutim, broj polaznika kurseva njemačkog jezika stalno je rastao. U martu 2005. naprimjer, imali smo 203 polaznika. Danas, odjel za jezike Goethe-Instituta ima 12 nivoa na svim razinama evropskog Referentnog okvira. Ponosni smo na to što imamo 900 polaznika kurseva godišnje“, rekla je profesorka Arifhodžić.

 

Uspjeh dostojan Goetheovog imena

 

„Koliko mi je bilo značajno biti lično ovdje večeras, svjedoči činjenica da je upravo u toku, u Kamernom teatru, premijera moje predstave „Kamen“ po njemačkom tekstu Mariusa von Mayenburga, koju je omogućio Goethe-Institut, sa svojim prevodom i autorskim pravima“, rekao je reditelj Dino Mustafić i podsjetio da su kultura i umjetnost bile dio otpora građana Sarajeva.

Književnik Dževad Karahasan

 

„Poslije rata, vi ste na mnoge kulturne manifestacije u Sarajevu, doveli najznačajnije njemačke umjetnike, omogućili bh. umjetnicima da se prezentiraju u Njemačkoj i na taj način ste povezali naše dvije zemlje, dvije kulture i otvorili prostor mladim generacijama da u jednoj zemlji, izolovanoj viznim režimom, imaju osjećaj evropskog identiteta“, rekao je Mustafić. Književnik Dževad Karahasan govorio je o Goethe-Institutu 'u tuđini, kod kuće'.

 

 

Bend Crossroads

„Ovaj Institut je u Sarajevo došao da nađe partnerstvo. Obratio se ovom kulturnom pejsažu, ne iz pozicije 'evo, da vam donesemo malo velikog jezika, velike književnosti' nego iz pozicije 'hajde da razgovaramo'. Imamo vam šta dati i imamo šta dobiti. Dakle, Goethe-Institut, filijala u Sarajevu, djeluje dostojno svoga velikog davaoca imena“, rekao je Karahasan.

 

Slavljeničko veče, u povodu jubileja Goethe-Instituta, upotpunila je muzička grupa „Crossroads“, a dan ranije, u Umjetničkoj galeriji BiH otvorena je izložba video umjetnosti  sa festivala „Videonale“ iz Bona.

 

Autorka: Ljiljana Pirolić

 

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

 



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Novi roman Dejana Stojiljkovića ''Duge noći i crne zastave''


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Karver

Odmotavanje

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

 

Sajtovi pisaca:

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

------

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zavirite u Jurski park, novu knjigu Željka Barišića, mnoštvo čuda Vas očekuje.
Kontakt: robertmlinarec@yahoo.com
Cijena: 80 KN ili 20 KM ili 1000 DIN

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom