Za zabavu dokonih bogataša na letnjem odmoru

RIJEČKE LJETNE NOĆI – CIRKUS DESTETIKA - prema tekstovima Danila Harmsa u dramatizaciji i režiji Aleksandra Popovskog uz saradnju dramaturginje Magdalene Lupi, premijera na plaži ispred ex PARK hotela, utorak, 20. jul 2010.


Opet sam pred velikom dilemom - kako pisati o premijernoj predstavi?... Jer – to je ovogodišnja JEDINA dramska premijera na Letnjem Fetivalu u Rijeci i u koju su uprte sve umetničke i gledalačke oči, a u ovim teškim finansijskim uslovima za život i kulturu, organizatori su smogli snage samo za toliko i jako su, naravno – ponosni na svoj izbor – Harmsovog dela i reditelja Popovskog, pogotovo što je tu pre jedva mesec dana trijumfovao sa ljubljanskom predstavom beogradske autorke Milene Marković – BROD ZA LUTKE i dobio glavnu nagradu Sterijinog Pozorja. Pored toga, glumci su oduševljeni radom sa rediteljem Popovskim, a on opet, pun hvale za glumce HNK Rijeka i goste iz Zahgreba.

Sreća koja je sijala iz pogleda autora i glumaca posle predstave, rezumljiva je za ljude koji su posle dugog i napornog rada došli do uverljivog rezultata za koji su se spremali i u koji su verovali. U svakom slučaju – jasno je da se ekipa sastavljena od glumaca, reditelja, dramaturga, scenografa i kostimografa, svetlo dizajnera i muzičara, odlično zabavljala na probama i da se odlično provodila na premijeri – skakali su, igrali, pevali, svirali, smejali se sopstvenim vicevima i dosetkam, uživali u uspešnim egzibicijama scenografa pod pseudonimom NUMEN, o čijoj sam umetnosti vezivanja selotejpa za scensku rekvizitu i glumce već pisao povodom predstave METAMORFOZE po Ovidiju, na kraju sezone u Jugoslovenskom Dramskom Pozorištu. Sinoć me je, kao čudo nevidjeno, reditelj Popovski predstavio tom istom mladom i simpatičnom scenografu da i on vidi toga nesrećnog kritičara koji se usudio da kažejednu takvu besmislicu za svet u kojem oni uspešno žive i rade, da je selotejp nasledjen iz lošeg amaterizma i da je samo caka i dosetka, a ne i strukturalno scenografsko rešenje. Smejali su se obojica, a i ja sa njima.


Ali – opet mi je kako sam i rekao, bilo teško da živim u sukobu sa opštim ugodjajem sreće i veselja glumaca i učesnika predstave, jer sam imao utisak da sam redak zver koji kvari lepo smiišljenu ZABAVU i radost izvodjača. No – ipak, imao sam toliko snage da i posle predstave kažem i glumcima i reditelju osnovnu primedbu na ovo delo, a to je – nedostatak društvenog i političkog knteksta... A, kako sam i njima sinoć rekao – igrati Danila Harmsa koji je pisao protiv surovog stalljinizma i stradao mlad od terora Socijalističke državne pesnice, protiv koje je do poslednjeg daha pisao, lajao, vikao, kreveljio se, smejao se, kikotao, histerično se kezio, mumlao, pevao, plakao, skako u plitku vodu, bacakao se tekstovima i akcijama, dotle da je na kraju bio i zatvoren i ubijen.... Dakle igrati Harmsa bez političkog i društvenog konteksta POBUNE protiv jednoumlja vlasti, moći, države..to znači igrati samo najpovršniji sloj jezika – slova nabacana na papir, pa neka uzme ko šta hoće i neka sam sastavlja rečenice od tih slova!...

Istina je – to jesu bile Harmsove rečenice, ali nisu bili njegovi ljudi i njihove priče, nego su to bili neki nepoznati i pootpuno nebitni ljudi, zapravo neke karikaturalne figure nekih likova koji postoje samo na papiru, odnosno na nekoj izmišljenoj zabavljačkoj sceni, smišljenoj za zabavu dokonih bogataša na letnjem odmoru.


Jeste, već sam i ranije znao da se to može očekivati od Aleksandra Popovsklog, ali sam pomislio da će se i on sam IPAK, smilovati na nesrećnoga Danila Harmsa i da će ući u pokušaj osvajanja tragične komike njegovih apsurdističkih prekopavanja po natruhama i naslagama života porobljenog i okupiranog naroda drevne Rusije, ili bilo kog naroda koji je potpao pod teror sopstvene vlasti!...Pa zar je danas u našem okruženju malo takvih naroda kojima i sami, nažalost, pripadamo!?...Ne – Popovski je pažljivo IZBEGAVAO svaki društveni kritički kontekst i pravio je prostu i razigranu cirkusku zabavu. Zato se ti nepovezani skečevi, kojima se ni premijerna publika nije baš od srca ili bar ne dovoljno smejala, jer su bili vicevi suviše lični i suviše udaljeni od stvarnosti, zato se, kažem te iskrice oslepljene Harmsove duhovitosti kojima je oduzeta ubojitost društvene kritike, zato je to sve igrano u nekom izokrenutom CIRKUSU i zato se žanr u kome je to vidjeno i predstavljeno zove tako besmisleno i trapavo – DESTETIKA, tobože destrukcija estetike i još jedna odrenica, takodje besmislena – sve-da-se-Vlasi-ne-dosete-jedu – GLAZBENA PARANOJA!

A u stvari – publika je sedela – opet besmisleno i proizvoljno, za postavljenim čašama i pićem, kafanskim stolićima, na hokličicama u centru neke arene, kao tobože da je u cirkuskmoj šatri, a glumci su iza kružne zavese koja se  neprestano otvarala i zatvarala na raznim delovima te spoljne kružne scene – dotrčavali, da bi odigrali jedan pa drugi slučajni -  SKEČ, sve besmisleniji od besmislenijeg – bez društvene i, naravno ni slučajno nikakve – POLITIČKE odrednice. I šta je ostalo od Harmsa – ostao je verbalni humor i glumačka veština da se zaigraju na neku temu koju su oni medjusobno, uglavnom za sebe -  dogovorili na probama. I, kako sam već rekao – glumci su se odličnoi zabavljali i sa njima i Aleksandar Popovski, na koga se ne mogu dovoljnmno nahvaliti, kao da su omadjijani njegovom DESTETIKOM, taman kao i glumci u Jugoslovenskom Dramskom, Ljunbljanskoj Drami ili u Zagrebačkom Gavelli,  a kad ono, nažalost - sve vam je to jedan običan i napirlitani obesmiščkjeni Miš-Maš jer on, Popovski tako hoće!
Još da kažem i ko je od glumaca tu igrao, jer su bili zaista vešti i brzi, radosni i razigrani, puni glumačkog samopuzdanja, ali im je falio dramski predložak i strukturisana režija – ovako je ostala od svega GLUMAČKA IGRA i to ODLIČNA! Evo dakle njihovih imena iz programa predstave. Zdenko Botić, Tanja Smoje, Anastazija Balaž Lečić, Marija Tadić, Igor Kovač u alternaciji sa Ozrenom Grabarićem, Damir Orlić i Jasmmin Mekić. Svi dobri – ni jedan slabiji od drugog! Toliko za glumce, a ostalo – kako se kome svidi, pa nek vidi!
Goran Cvetković, Radio Beograd 2, četvrtak, 22.jul 2010



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Novi roman Dejana Stojiljkovića ''Duge noći i crne zastave''


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Karver

Odmotavanje

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

 

Sajtovi pisaca:

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

------

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zavirite u Jurski park, novu knjigu Željka Barišića, mnoštvo čuda Vas očekuje.
Kontakt: robertmlinarec@yahoo.com
Cijena: 80 KN ili 20 KM ili 1000 DIN

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom