0

Jedan pisac – cela antologija

– Seriju antologija jednog pisca, gde čitav pisac “staje” na jedno mesto, u jedan tom, u džep – tako da je i Crnjanski stao u jednu knjigu, započeo sam antologijom Antić, čije treće izdanje pokazuje u kojoj je meri on aktuelan pisac – veli Ređep. – Ima pisaca nove moderne osećajnosti u dečjoj poeziji, ali nijedan nema tu mračnu logiku prolaznosti u sebi, koju čitalac oseća. Kada je pisao famozni “Plavi čuperak” (koji sada ima 45 godina i nije više mlad), bilo je to gotovo zabranjeno voće: ljubav među tinejdžerima. I za čudo, toj knjizi su se najžešće suprotstavljali tzv. modernisti, dok su naši tradicionalni pisci poput Desanke i Veljka Petrovića bili veoma naklonjeni toj vrsti poezije. “Plavi čuperak”, znatno zastupljen u ovoj antologiji, objavljen je u više tiraža i više izdanja nego mnoga klasična dela naše književnosti. Njegova popularnost i dalje raste.

Antologiju Kapor, koju opisuje kao prozu “sa nekim drugim ukusom, ukusom smrti”, Ređep je “otvorio” Mominim tekstom o vratima evropskih muzeja, pa i Evrope, koja često pred nama ostaju zatvorena, a završio pričom o profesoru koji je uzbuđivao razrede pričom o svojim “pariskim vezama sa Sartrom i drugim ljudima francuske kulture” i drugim boravcima u Parizu. Ispostavilo se da on nije video Pariz već je bio zaključan u jednom stanu, gde su ga mlekadžije otkrile.

– Između tih zatvorenih vrata i iluzije Pariza smestio se čitav Kapor, koji je u svojim knjigama, sad se to tačno vidi, zabeležio više, usrdnije i pažljivije sinopsisa naših stvarnosti nego mnoge sociološke studije. Čitav razvoj našeg društva, od traperica, od uspinjanja Balkanskom ulicom do dana današnjeg, do naših balkanskih ratova devedesetih… sve je u Kaporu sadržano.
DECA VETRA – U petak predajem u štampu izdavačkom preduzeću KOV rukopis knjige Saše Petrovića “Deca vetra” posvećene Ciganima i njegovom druženju sa Romima koje nije bilo nimalo izletničko; kroz čitav život njega su pratile ciganske melodije i ciganske sudbine. Saša piše kako je u somborskoj kafani “Sloboda” pronašao pesmu “Đelem, đelem”, jednu od onih koje su osvojile planetu i postale velika ciganska himna – otkriva Ređep (na slici).

Knjigu “Film o filmu” iz edicije “Draško i prijatelji” Ređep definiše kao “dug, beskrajan stvaralački razgovor Bore Draškovića i Saše Petrovića, dvojice sasvim različitih autora”.

– Bora je pratio snimanje “Seoba”, i od toga napravio čudnu knjigu. U njoj je pokazao da se različitosti dopunjuju, da su neophodne za opstanak i sudbinu jugoslovenskog, odnosno srpskog filma. To se na primeru Draškovića i Petrovića jasno vidi – dodaje Ređep, dok za knjigu Aleksandra Petrovića “Sve moje ljubavi slepi periskopi” kaže da predstavlja “veliki omaž jednom od najtragičnijih likova naše kulture koji je prerano umro, često ponižavan i vređan od rigidnih režima, još više od diletantskih kolega”.

– Doživeo je jedva 65 godina, sa opusom od desetak filmova što je u evropskim i američkim razmerama malo za tako znamenitog autora. Saša je bio izuzetan pisac i u ovoj knjizi ima elemenata čiste beletristike. Ona je tužna i ispovedna. “Sve moje ljubavi…” pisana je u vreme kada je shvatio da nema više Jugoslavije, da on nema domovine u onom starinskom smislu, našem, tadašnjem. Petrovićevo delo “možda je jedna od najpotresnijih naših knjiga o Beogradu, koji je Saša neprekidno nosio u sebi i sa sobom – objašnjava Ređep.

RASPRAVA O ZAKONU

NAJAVLJENA kao završna javna rasprava o Nacrtu zakona o izdavaštvu, koja je održana u četvrtak u Sali “Borislav Pekić”, izgleda da je tek otvorila razgovor o najvažnijem pravnom aktu za izdavače. Predstavnici Srpskog udruženja izdavača i knjižara i Udruženja izdavača Srbije izneli su niz primedbi na postojeći tekst zakona, a njihova glavna zamerka je bila to što nisu učestvovali u njegovoj izradi, već su o njegovom sadržaju prvi put saznali iz medija. Oni nezadovni i što se o ovome raspravlja u vreme priprema i održavanja najveće manifestacije knjige u zemlji.

Njihove primedbe naišle su na razumevanje kod predlagača Nacrta zakona i sekretar Ministrarstva kulture Predrag Blagojević produžio je rok za podnošenje predloga o izmenama pojedinih članova do 15. novembra i obavezao se da će predlagačima u slučaju da njihove primedbe biti odbijene dostaviti pismeno obrazloženje zbog čega su odbijeni.

(Novosti)

Objavljeno u: Festivali

Spremi

Komentariši

Submit Comment
© Književnost.org.  | SitemapVideo Sitemap  |