Naime, proteklog vikenda dogodio se slučaj paljenja nepoćudne knjige na sveučilištu u indijskom gradu Mumbai, nekadašnjem Bombaiu, gdje su bjesni studenti organizirali paljenje knjiga kanadskog pisca indijskog porijekla Rohinton Mistryja. Studente je razbjesnila knjiga Such a Long Journey, u kojoj Mistry opisuje nacionalističku stranku Shiv Sena kao partiju koja se služi nasiljem kao svojom glavnom strategijom, unajmljujući nasilnike kako bi se obračunali sa svojim političkim protivnicima. Iza paljenja knjiga stoji Aditya Thackeray, 20-godišnji student paradoksalnog knjiškog prezimena, inače unuk čovjeka koji je osnovao Shiv Senu. Nakon što su studenti spalili knjige fakultet je maknuo knjigu sa popisa literature, nakon čega je dvadeset i pet profesora organiziralo protest zbog cenzure. Mistry je vrlo ugledan autor kojem je Such a Long Journey bio prvi roman, nakon čega je napisao još tri romana – A Fine Balance, Family Matters i The Scream.
Ostanimo još malo na indijskom potkontinentu, gdje je cenzura očito uzela maha. Poznatoj književnici, nekadašnjoj dobitnici nagrade Booker Arundhati Roy prijeti hapšenje zbog političkog komentara. Roy je rekla kako teritorij Kašmira nije integralni dio Indije, nakon čega je ministarstvo unutrašnjih poslova odlučilo dati naputak policiji u New Delhiju da uhapse Roy i kašmirskog separatističkog vođu Syed Ali Shah Geelanija. Inače, prema sumanutom indijskom kaznenom zakonu, stavka 124A, zbog takvih komentara čovjeka se može osuditi na doživotni zatvor. Roy je dobila Bookera 1997. za knjigu The God of Small Things, a u Indiji je kontroverzna figura zbog neprekidne borbe za ljudska prava kao i za mir između dvije nuklearne sile Indije i Pakistana.
Indijski ministar pravosuđa Moodbidri Veerappa Moily nazvao je izjave Royeve ‘nesretnim i pogrešnim ocjenama’ i onda dodao uznemirujuće riječi: “da, postoji nešto što se zove sloboda govora… ali važniji su domoljubni sentimenti naroda i sloboda govora vrijedi sve dok se ne kosi s patriotizmom.”
Iz Indije na Novi Zeland. Nakon što su Peter Jackson i njegovi suradnici iz Hollywooda zbog zahtjeva tamošnjeg sindikata filmskih radnika odlučili premjestiti dugo očekivanu adaptaciju Tolkienovog Hobita iz Novog Zelanda, gdje je snimljena trilogija Gospodar prstenova, tisuće ljudi izašlo je na ulice kako bi demonstrirali protiv takve odluke. I dok demonstranti marširaju svim većim gradovima, kao što su glavni grad Wellington, ali i Auckland i Christchurch, s natpisima ‘Novi Zeland je Međuzemlje’ i ‘Mi volimo Hobite’, odvjetnici i ostala odijela iz kompanije Warner Bros pregovaraju s novozelandskim vlastima oko premještanja lokacije snimanja.
Zanimljivo je da u pregovorima sudjeluje i sam novozelandski premijer John Keys, što govori i o tome koliko je ovaj filmski pothvat važan za zemlju, ne samo u smislu zapošljavanje tisuća ljudi već i kao reklamne turističke kampanje (što bi taj film svakako bio, baš kao i trilogija koju je režirao najveći sin novozelandskih naroda i narodnosti Peter Jackson).
Nakon ovih zanimljivih vijesti najzanimljivije vijesti za kraj dolaze nam iz Republike Hrvatske. A ima li ičeg uzbudljivijeg od statistike? Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle su godine objavljene 7.262 knjige i brošure, od kojih najviše iz društvenih znanosti te jezika i književnosti. Najviše izdanih knjiga i brošura, 24 posto, pripada skupinama društvenih znanosti, a isto toliko pripada jezicima i književnosti. Oko 12 posto pripada skupini primijenjenih znanosti, medicini i tehnologiji. Većina je knjiga i brošura, gotovo 92 posto, izdana na hrvatskom jeziku, na drugome su mjestu knjige i brošure izdane na engleskom jeziku (2,7 posto), a na trećemu mjestu na njemačkom jeziku (1,6 posto).
Godine 2009. objavljeno je 2.678 časopisa i 314 novina. Većina časopisa i novina izdana je na hrvatskom jeziku (89,5 posto), a ostali časopisi i novine izdani su na stranim jezicima (314 naslova ili 10,5 posto). Na engleskom jeziku izdano je 194 časopisa i novina, 23 na talijanskome, 16 na njemačkom jeziku…
(boksa.hr)
