Izdavački pothvat

Zahvaljujući glavnom uredniku Marku Šunjiću i njegovoj ekipi, u kratkom vremenu dogodila se mala renesansa stripa u Hrvatskoj pa je tako, primjerice, prošlogodišnje izdanje “Mausa” Arta Spiegelmana redovito uvrštavano u izdavačke pothvate godine. Novi naslovi Fibre su “Vam”, kultni strip Igora Kordeja iz 80-ih, “Hodočasnik zvijezda”, “Kolekcionar”…

Šunjić stripove bira po jednostavnom principu:

– Meni je neki strip (film, knjiga) dobar ako mi je stalo do njegovih likova, a pogotovo ako se mogu poistovjetiti s njima, u većoj ili manjoj mjeri. Što se samog kriterija odabira tiče, presudan je isključivo osjećaj nakon što zaklopim korice: pomislim li “ovo je izvanredno, ovo moram objaviti” ili ne.

Je li strip kod nas konačno izašao iz geta?

– Mislim da strip definitivno jest izašao iz geta, jer je primjetno sve veće zanimanje publike koja nije a priori usmjerena ka njemu, kao i sve učestalije pozitivne reakcije službenog “kulturnog establishmenta” koje pridonose razbijanju raširenih predrasuda usađenih u kolektivnu svijest domaće publike o stripu kao “šundu za infantilne”. No, usprkos tom širenju, publika je i dalje malobrojna, pogotovo ako se sjetimo popularnosti i masovnosti koju je strip imao u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Na što je šira, tj. netipična, nežanrovska publika najbolje reagirala?

– Kod nas su, kao i u inozemstvu, veliku popularnost doživjele intimne, (polu)autobiografske gorko-slatke drame (tzv. slice of life stripovi), u kojoj nema klasičnih strip junaka i pustolovina, nego je riječ o “običnim”, svakodnevnim pričama i problemima suvremenog čovjeka u suvremenom društvu. Taj val je krenuo s “Mausom”, koji je, uz “Persepolis” i “Svagdanju borbu”, doživio najbolji prijem kod “nestripovske” publike.
Drugo izdanje ‘Pakla’

O “Mausu” i “Svagdanjoj borbi” najviše se i pričalo. Jesu li to i vaši ljubimci?

– Budući da stripove koje objavljujem biram prema svom ukusu, svi su mi na neki način posebni i dragi, tako da mi je jako teško izdvojiti ljubimce. No, ako već moram, izdvojio bih “Svagdanju borbu”, “Pakao”, koji će postati prvi Fibrin strip koji će doživjeti drugo izdanje, i “Mausa”, a od domaćih su to “Grendeli: Ponos vragova” Darka Macana i Edvina Biukovića, “Crveni alarm” Tomaža Lavriča i “Papak” Frane Petruše – sve zaista iznimna djela. Iznenadio me relativno mlak prijem “Eternauta”, kultnog argentinskog strip klasika, i “Putovanja u Italiju”, švicarskog autora Coseya.

Što je ostala neostvarena izdavačka želja?

– Pokrenuti domaću produkciju. Imamo sjajne autore koji itekako imaju što reći “samo” im treba omogućiti uvjete da stvaraju.

jutarnji.hr