Je li vaš roman fikcija ili biografija?

Fikcija čija je početna točka moja obiteljska priča. U roman sam ugradio obiteljske elemente. Obitelj mi potječe iz srednje Europe. Majka je iz Mađarske, a otac iz Temišvara, iz Rumunjske.

Što znate o povijesti srednje Europe?

O tome mi je puno pričao otac. Bio je veliki ljubitelj povijesti, imao puno knjiga o Habsburzima i srednjoj Europi. Francuzi, na žalost, ne znaju puno o povijesti srednje Europe. A različiti identiteti srednje Europe važni su i za europsku budućnost.

Zašto je urednik postao pisac?

Ne znam. Nisam nikada planirao postati pisac, jednostavno sam počeo pisati i napisao knjigu.

Kakav je osjećaj pisati vlastitu knjigu?

Velika je razlika biti na drugoj strani od uredničke. To su sasvim različiti poslovi. Kada pišem, pokušavam zaboraviti da sam urednik, jer sam u uredničkom poslu pročitao puno izvrsnih knjiga.

Jeste li roman objavili kod Gallimarda?

Naravno da nisam, objavio ga je mali izdavač.

Kako ste došli do hrvatskog izdavača?

Pročitali su knjigu, svidjela im se. Roman je preveden na sedam jezika, na rumunjski, mađarski, nizozemski, njemački…

Što vaši pisci misle o vašem romanu?

Neki su me podržali. Gabriela Adamesteanu, rumunjska autorica koju sam objavio, napisala je predgovor za rumunjsko izdanje. Neki su iznenađeni jer me znaju samo kao urednika.

Zašto je roman toliko pesimističan?

Vrlo je mračan. Junak Gabrijel ima problema s obiteljskom prošlošću. U njegovu životu ima puno tišina, pogotovo o smrti sestre.

Odnosi Gallimarda i hrvatske literature i nisu najbolji?

Objavljivali smo autore iz bivše Jugoslavije. Sljedeće ćemo godine objaviti “Sonnenshein” Daše Drndić i to je samo početak. Jako smo zainteresirani za hrvatske autore i nadam se da će tome pripomoći i moj boravak u Hrvatskoj. Tu je potreban i trud hrvatskih izdavača jer ne znamo puno o hrvatskoj književnosti.

I Radovan Ivšić je objavljivao kod Gallimarda?

To je bilo prije dosta vremena. Sada je startala nova generacija i zainteresirani smo za njihove knjige. Mislim da je kultura važnija od ekonomije, što se pogotovo tiče Hrvatske koja želi ući u Europsku uniju. Vaša umjetnost, kino, glazba, kazalište jako su važni za vaše pozicioniranje u velikoj Europi. Ljudi u Europi lakše će vas upoznati preko vaših velikih umjetnika. Tu Hrvatska ima lijepu šansu.

Što je posao glavnog urednika za međunarodnu književnost?

Koordiniram poslove. U katalogu imamo četrdeset jezika. Otvoreni smo za sve. Gallimard je velika kuća. Nismo usmjereni na komercijalna izdanja. Ako se dogodi komercijalni uspjeh, on je dobrodošao, ali nije uvjet. Bitnija je kvaliteta.

Je li izdavaštvo u Francuskoj u krizi?

Doista nije. Prošla godina bila je teža, ali mislim da će 2011. biti bolja. U Gallimardu slavimo sto godina postojanja pa se nadamo odličnim rezultatima. Spremamo veliku proslavu jer smo sto godina važni dio kulturnog života Francuske i dominiramo izdavačkim poslom.

Tko su sada najvažniji autori Gallimarda?

To je teško reći. Tu je nobelovac J. M. G. Le Clézio, Patrick Modiano, Michel Tournier, naravno, a od mlađih Marie NDiaye koja je lani dobila Goncourta… Stigla nam je zanimljiva generacija.

vecernji.hr