Život bez imena Vladimira Stojsavljevića jedan je od onih romana koji će nesumnjivo uzburkati našu javnost. Ovaj beskompromisno pisani roman kroz dvije paralelne priče progovara o životu Marije Magdalene, Isusu, Međugorju, Sarajevu…
Život bez imena roman je koji o vječnim temama istini i laži, ljubavi i mržnji, dobru i zlu pripovijeda na sasvim novi način. Vladimir Stojsavljević paralelnim pričama stvara sliku o ljudskoj prošlosti i sadašnjosti, a kroz likove Marije Magdalene, Isusa, Marije, Poncija Pilata, međugorskih vidjelica Marije i Varje, njihovih roditelja, udbaša te Sarajlija od psihologinje Zuhre do stare povjesničarke Estere ispisuje veličanstveni roman o ljubavi.
Život bez imena govori o ženama u teškim vremenima u kojima one u žrvnju između politike, vjere i ljubavi uvijek biraju emociju i za nju su spremne podnijeti svaku žrtvu.
Otkrivanje vještica
Otkriće tajanstvenog alkemičarskog rukopisa u oxfordskoj knjižnici Bodleiani povjesničarku Dianu Bishop, jedinu osobu na svijetu koja ga može otvoriti, odvest će u neslućenu potragu za porijeklom. Diana Bishop moćna je vještica iz slavne američke vještičje obitelji, ali od najranijeg djetinjstva i nasilne smrti roditelja ne želi upotrebljavati ni razvijati svoje moći. Snažna magija oslobođena iz izgubljene knjige u Oxford privlači stvorenja koja uz ljude nastanjuju svijet – vještice, vampire i demone. Svi oni žele se dočepati moćne knjige koja krije tajnu o postanku vrsta. Diana Bishop u životnoj je opasnosti, a pomoći će joj genetičar Matthew Clairmont, vampir star više od 1500 godina. No ljubav vještice i vampira zabranjena je od davnina…
Otkrivanje vještica napeta je i sasvim drugačija priča o vješticama, vampirima, demonima i ljudima, o povijesti, knjigama, alkemiji, vinu i ljubavi. Roman Deborah Harkness odmah po objavljivanju našao se na vrhu književne ljestvice New York Timesa, a čitatelji diljem svijeta nestrpljivo očekuju drugi nastavak trilogije All Souls, koji izlazi 2012.
Nacionalizam i imaginacija
Nacionalizam i imaginacija knjiga je osobite teoretičarke i aktivistkinje Gayatri Chakravorty Spivak koja se na teorijski kompleksan i etički odgovoran način bavi ključnim problemima književne, postkolonijalne i feminističke teorije.
U eseju “Nacionalizam i imaginacija” autorica analizira ostvarivanje indijske neovisnosti 1947. i preispituje temelje stvaranja nacije-države iz mikrološke optike, otvarajući pitanja nacije i transnacionalnih prostora, nacije i jezične memorije te povijesne naracije. Esej “Novo promišljanje komparativizma” ključan je za novo shvaćanje proučavanja komparativne književnosti i dosega komparabilnosti te bitan odmak od zapadnocentrične znanosti o književnosti prema istinskom svjetskom proučavanju književnosti.
Najvažniji tekst Gayatri Chakravorty Spivak “Mogu li podčinjeni [subaltern] govoriti?” u ovoj je knjizi preveden prema posljednjoj verziji. U obzoru postavke o nemogućnosti da se podčinjeni [subaltern] predstave u javnom prostoru i time postanu zbiljski subjekt otvara se pitanje afirmacije moći Drugosti i opreka oko te moći.
U svim esejima te u predgovoru pisanom posebno za hrvatsko izdanje autorica jasno artikulira kritiku neokolonijalnoga kapitalizma, financijalizacije svijeta i globalizacije usporedo s kritikom epistemičkog nasilja, stvarajući “živu teoriju”, a teoriju shvaćajući kao “strategiju preživljavanja”. Nacionalizam i imaginacija beskompromisno je teorijsko štivo u kojem hrvatska publika prvi put ima priliku upoznati se s vizionarskom mišlju Gayatri Chakravorty Spivak.
