0

Nestaje još jedna gradska knjižara

Mia David, direktorka Kulturnog centra Beograda, kaže za naš list da „Stubovi kulture” iz materijalnih razloga više nisu u mogućnosti da ostanu zakupci ovog knjižarskog prostora (mesečno oko 4.000 evra, prim. aut.), ali ostaju u dobrim odnosima sa Kulturnim centrom. Prema rečima naše sagovornice, isto se, međutim, ne može reći i za kafić koji se nalazi u susednoj prostoriji, tik uz knjižaru, sa čijim vlasnicima Kulturni centar vodi spor već godinu dana, a koji kiriju nisu platili dve godine.

– Rok za iseljenje „Stubova kulture” je 1. februar, i od toga dana prostor nekadašnje knjižare biće prazan do daljeg. Možda bih najviše volela da što duže i ostane tako. Nemamo dobra iskustva sa zakupcima, pa ne žurimo sa novima, a možda bismo ovo mesto mogli da iznajmljujemo za različite opcije i kulturne sadržaje. Dakle, ne žurimo sa pronalaženjem novih partnera zbog toga što je ovaj problem povezan i sa određenom kulturnom politikom. Obavili smo razgovore sa nekima od vodećih izdavača, kao i sa vlasnicima knjižarskih lanaca, i proći će neko vreme pre nego što donesemo konačnu odluku, a ta odluka svakako biće u korist naše kuće – objasnila je Mia David.

U „Stubovima kulture” ističu da traže neku drugu lokaciju za knjižaru u Beogradu, pored one dve koje poseduju u Užicu i Aranđelovcu.

Izdavači uglavnom nisu voljni da daju izjave povodom mogućeg zakupa  knjižare u Kulturnom centru, međutim, ona je u svakom slučaju predmet ozbiljnih poslovnih razgovora, tajnih doduše. Kako nezvanično saznajemo, mogući konkurenti su „Službeni glasnik”, knjižarski lanci „Vulkan”, zatim „Evro-Đunti”. Dejan Papić, direktor „Lagune” i njenog knjižarskog lanca „Delfi”, smatra da nije smisleno unapred govoriti o ovakvim poslovnim potezima, koji su deo poslovnih tajni, i dodaje:

– „Delfi” ima dovoljno knjižara u centru grada i ne stremi ka svakom novom poslovnom prostoru koji se ukaže kao slobodan. Možda za sada to nije ni nužno menjati.

Takođe, jedna od nezvaničnih opcija za koju saznajemo, jeste i mogućnost ostvarivanja neke vrste nekomercijalne knjižare – kulturnog centra, koja bi okupila nekoliko izdavača (čiji je sastav za sada takođe neizvestan), i u kojoj bi, pored prodaje knjiga, po ugledu i na programe matične kuće KCB-a, bili organizovani različiti kulturni događaji.

M. Vulićević
Izvor: Politika

Objavljeno u: Vijesti

Spremi

Komentariši

Submit Comment
© Književnost.org.  | SitemapVideo Sitemap  |