Vezuvska vrata

Već na samome početku Vezuvskih vrata, u citatima ponad pjesama ili pak kao njihovi izravni anti/junaci (Pound, Claudel, Raškaj) javljaju se umjetnici koji su oduvijek – i ne svojom voljom – hodili onim najopasnijim putevima na tankoj, paučinastoj niti između “ludila” i genijalnosti, dok se autorica izravno angažira na strani njihove ljudske i umjetničke genijalnosti, a proizvodnju ludila pripisuje općoj percepciji i načinu funkcioniranja njihove neposredne životne okoline i njezina psihoepistemološkoga polja.
Bilo kako bilo, zar biti umjetnikom ne znači i upravo to – vidjeti stvari nekako drukčije, iz kuta i iza vrata svakodnevne, rutinirane percepcije – biti, dakle, “za njih” uvijek pomalo “uza/lud”?
Ispred kojih vrata treba čekati prostore vlastite, bar umjetničke slobode, svatko, naučio nas je Kafka, treba otkriti sam – Neda Miranda Blažević-Krietzman možda zna gdje su ključevi njezinih vrata i poziva i nas da naučimo gdje da pronađemo ona svoja.

Delimir Rešicki

Marilyn Monroe, moja majka

Pripovijetke Nede Mirande Blažević-Krietzman protežu se od kalifornijskih obala do Darde, od New Yorka do Zagreba, od slabo obrazovanih iseljenika do vrhunskih intelektualaca, od mladića i djevojaka s iPadima do staraca s PTSP-om. Uvjerljiva u karakterizaciji likova, besprijekorna u jezičnim bravurama i igrama te snažna u emocijama, autorica u svakoj od trinaest priča u zbirci Marilyn Monroe, moja majka oživljava ljude čije su sudbine i životne situacije itekako stvarne i moguće. Usto u priče upleće slavne umjetnice i umjetnike, glumce, pjevače i pisce, koji direktno ili indirektno utječu na njezine junake. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svakoj pripovijetki, u svakom oživljenom komadiću svijeta stvara jedinstvene situacije u kojima se njezini junaci prirodno snalaze, a kroz njih ocrtava probleme pojedinca u suvremenom svijetu, od potrage za identitetom, stvarnim ili izmišljenim, do ljubavnih i emocionalnih vrhunaca, ali i krahova. Marilyn Monroe, moja majka zbirka je pripovjedaka koja ne samo što odražava svijet današnjice ili bliske prošlosti nego i pokazuje kako nije dovoljno ostvariti svojih 15 minuta vorholovske slave, već je presudno postići uravnoteženost sa samim sobom i svojim željama.

izvor: fraktura.hr