S obzirom da se nastavci gotovo uvijek pišu kad je originalna priča postigla veliki uspjeh kod publike, ne treba čuditi da na takve pothvate često s podozrenjem gleda osjetljiva publika koja ne želi da itko osim ‘pravog autora’ piše nastavke omiljenih storija. No, da ne postoji interes nastavci se ne bi niti pisali.
Zanimljivo je da su u proteklih sedam dana čak tri high-profile slučaja pisanja nastavaka slavnih književnih djela podigla prašinu. Prvi slučaj tiče se nastavka knjige o možda i prvom književnom tinejdžeru uopće, Holdenu Caulfieldu. Naime, nasljednici autora slavnog Lovca u žitu (ili Lovca u raži, ovisno kojoj generaciji pripada čitatelj u Hrvatskoj) J.D. Salingera posljednjih mjeseci nalaze se u sudskom sporu sa stanovitim Šveđaninom Fredricom Coltingom u nastojanju da zabrane objavljivanje knjige naziva 60 godina kasnije: Izlazak iz žita. Prije nekoliko dana ipak je postignuta nagodba u ovom slučaju prema kojoj ovaj ‘nastavak’ neće biti objavljen niti distribuiran u bilo kojoj formi odnosno mediju na području SAD-a i Kanade i to sve dok nasljednici Salingera imaju autorska prava na Lovca u žitu. Colting drugdje može objavljivati knjigu (knjiga je već objavljena u Velikoj Britaniji i Švedskoj, a navodno su prava već prodana u desetak drugih zemalja), no ne smije koristiti ime ‘Izlazak iz žita’ kao i riječ žito uopće, te se ne smije na bilo koji način referirati na Salingera ili pisati kako je knjigu ‘Salinger zabranio’; štoviše, ne smije je čak niti posvetiti Salingeru.
Natezanje s Coltingom započelo je još 2009. godine, kad je Salinger bio živ, privremenom zabranom suda za korištenjem imena ove knjige u SAD-u. To je bio i svojevrsni sudski presedan budući da do tad niti jedan sud nije donio odluku kojom se ne smije koristiti jedno ime iz književnog djela u drugom književnom djelu. Prije nego što je umro prije točno godinu dana Salinger je pažljivo čuvao Holdena Caulfielda te nije dao da mu se približi bilo tko iz Hollywooda (uključujući i Stevena Spielberga koji je bio prilično uporan u nastojanju da ekranizira knjigu), Broadwaya ili bilo koji drugi aspirant-adaptirant.
Drugi ovotjedni slučaj nastavaka slavnih književnih djela nema nikakve pravne reperkusije budući da se tiče lika koji bi, i da kojim slučajem nije riječ o fiktivnoj figuri, bio kostur pa eto nekih stotinjak godina. I to ne samo zato što se odavao užicima kokaina i opijuma. Riječ je o Sherlocku Holmesu autora Conana Doylea, koji je umro prije više od 80 godina. No, nasljednici Arthura Conana Doylea, očito ljubomorni gledajući koliko para dižu nasljednici Iana Fleminga koji štancaju Bondove po tekućoj vrpci, odlučili su upustiti se u avanturu pisanja novog romana o Sherlocku Holmesu. U tu svrhu zaposlili su Anthonyja Horowitza, inače autora popularnog serijala za mlade Alex Rider. Novi roman o Holmesu trebao bi biti objavljen početkom ove jeseni, a detalji o tome kako će izgledati slučaj stanovnika 221b Baker Streeta Holmesa i njegovog privjeska Watsona drže se u potpunoj tajnosti. Tek treba vidjeti kako će reagirati publika. Naime, iako autori ovog projekta očekuju uspjeh kao u slučaju Bonda, činjenica je da publika nije neosjetljiva na štancanje beskrajno mnogo dosadnih nastavaka kao u slučaju agenta 007, pa bi rezultat ipak mogao biti upitan.
No, možda i najosjetljiviji je slučaj pisanja završetka super-uspješne serije Millennium Stiega Larssona, kojeg se poduzela nevjenčana supruga ovog za života anonimnog autora. Naime, u javnost su izašli neki ekscerpti memoara Eve Gabrielsson koji bi trebali biti objavljeni sljedeći tjedan u Francuskoj i Skandinaviji, a u kojima stoji da je Larsson napisao nekih dvjestotinjak stranica četvrtog romana u seriji koja je do sad bila znana kao Millennium trilogija. Gabrielsson sad kaže kako namjerava završiti ovaj roman. Unaprijed se braneći od potencijalnih optužbi za pohlepu i brzu zaradu na slavi svog pokojnog partnera (od novaca od trilogije nije dobila ništa budući da Larsson nije stigao napraviti oporuku pa sav novac odlazi njegovom ocu kojeg nije mogao smisliti) Gabrielsson kaže “Stieg i ja smo ionako često zajedno pisali”. Gabrielsson ne želi otkrivati detalje posljednjeg romana kojeg će napisati (ili kako ona kaže ‘dovršiti’), no rekla je kako će se karizmatična protagonistica Lisbeth Salander ‘malo po malo osloboditi vlastitih demona kao i neprijatelja’. Trilogija je do sad u svijetu prodana u gotovo 50 milijuna primjeraka, a Gabrielsson tuži Larssonovu obitelj (odnosno njegovog oca i brata) i traži prava na njegova djela. O pravdi u čitavoj priči uopće ne treba raspravljati budući da su Larsson i Gabrielsson bili nevjenčani supružnici gotovo 30 godina, period u kojem nisu imali gotovo nikakvog kontakta s Larssonovim ocem i bratom koji sad ubiru vrhnje. Sama Gabrielsson u više je navrata rekla da joj se gadi ovo brendiranje Stiega i njegove ostavštine te “kako ne želi tanjuriće i šalice s likom Lisbeth Salander” i akcijske figure novinara Blomkvista i hakerice Lisbeth.
Neven Svilar (Izvor: Booksa.hr)
