Izvor: glas-slavonije.hr
Autor: D. Kć.
U izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske tiskana je knjiga poezije Slavka Jendrička “Evolucija ludila”. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture RH.
Slavko Jendričko je rođen 1947. godine u Komarevu, pokraj Siska. Prvu knjigu pjesama “Nepotpune dimenzije” objavio je 1969. godine, a od tada je objavio dvadesetak knjiga. Pjesme su mu uvrštene u brojne antologije, panorame i zbornike. Glavni je i odgovorni urednik “Riječi”, časopisa za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak. Dobitnik je Nagrade grada Siska za doprinos unapređivanju kulturnog identiteta grada (2000.) i Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006.).
“S heideggerovskim ‘bitkom prema smrti’ Jendričko se suočava cervantesovskim ruganjem, parodiranjem, čak i ponekom izravnijom
poetskom invektivom, ali i osebujnim humanizmom koji se osovljuje iz sućutne spoznaje o ljudskoj nesavršenosti i nemoći. Za takve značenjske pomake, za tu iskošenost čitavog svijeta Jendričko mora ići u kakve daleke pjesničke prostore. On ‘zgodu’ svoje poezije svagda nalazi u mikrosituacijama, provjerljivom kronotopu koji baš svojom tupom, pa i zlokobnom banalnošću postaje provokacija za poetsko preoblikovanje. A prostori te banalnosti, kojima se Jendričko ruga u brk, gotovo su sveobuhvatni – od podivljalog kapitalizma koji iza sebe ostavlja svakovrsnu ljudsku pustoš i prežvakanih, značenjski okamenjenih i ispražnjenih religijskih i kulturoloških toposa do onanijskih internetskih prostora koji su samo nastavak naših opačina drugim sredstvima. Da u svoj toj, naslovom akcentuiranoj, evoluciji ludila itekako pak ima sistema, jasno je i po tome što Jendričkove značenjski ‘pomaknute’ pjesme vrlo često izgovaraju neke gotovo proročanske, u svakom slučaju mudrosne uvide. Upravo hamletovska nepogrešiva razobličavanja svih trulosti ‘države Danske’- metafora je ne samo ‘tranzicijske’ Hrvatske nego zapravo i čitavog današnjeg svijeta”, kaže se u pogovoru knjige koji potpisuje pjesnik i književni kritičar Davor Šalat.
