0

Izašao je novi broj “Bosanske vile”

Novi urednik Bosanske vile i njenih 128 godina Bosanska Vila, časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, predstavlja jednu od najznačajnijih i najstarijih pojava u istoriji naše književnosti i kulture. Pokrenuta je u Sarajevu 1885. godine, kontinuirano izlazeći, na ćirilici, do 1910. godine, kada je osnovan i redakcioni odbor sa Aleksom Šantićem, Petrom Kočićem (urednikom), Jovanom Dučićem, Veljkom Petrovićem, Carem i drugima. Sa svojih trideset godina redovnog izlaženja i ogromnim brojem saradnika iz svih južnoslovenskih prostora i kultura, i ondašnjih, čak i za naše pojmove, fantastičnih 5ooo pretplatnika, Vila je bila kulturološki fenomen!

Širokom čitalačkom auditorijumu predstavljana su članci iz istorije, kulture, religije, zatim putopisi, hronike, „sličice iz naroda“…. Jedinu pauzu u svojih dugih 128 godina izlaženja, časopis je imao u periodu od aneksije do izbijanja Prvog svjetskog rata, kada je nasilno ugašen. Uprkos svemu, Vila se uključuje u široki front zajedničke borbe južnoslovenskih naroda za slobodu i ujedinjenje u zajedničku državu. U početku, redovni saradnici su bili: Kočić, Ćorović. Šantić, Dučić, Matavulj, Sremac, Borisav Stanković, Sima Pandurović, a kasnije i Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Skerlić, Isidora Sekulić… Osim srpske, i cjela hrvatska moderna: Nazor, Domjanić, Begović, Tin Ujević, Vojnović, Kamov, Čerina, Vizner…, skupa sa muslimanskim/bošnjačkim piscima: Osmanom Đikićem, Musom Ćazimom Ćatićem, Ljubušakom, Safvet-begom Bašagićem, Kreševljakovićem, Karabegovićem, doslovno je preplavila Bosansku vilu, tako da je u bosanskoj istoriji nemoguće naći tako darovitu generaciju posvećenika u misiji književnosti i kulture.

O tim godinama, Milan Kašanin kaže: „Sve što je bilo napredno, živo, bujno i plodonosno, okupljalo se i nalazilo svoje mjesto u Vili. Tu su se stvarali novi stih, fraza i nova estetika, rađala se cijela jedna nova i snažna umjetnička orijentacija“.

U današnjem, mnogo zahtijevnijem vremenu, Bosanska vila doživljava renesansu. Novi urednik za književnost, zenički književnik Bojan Bogdanović, uradio je mnoge stvari na proširenju tematskog i sadržajnog dijela, zatim promijeni vizuelnog identiteta časopisa, a što je najvažnije, prvi put poslije mnogo godina, okupio široku lepezu međunarodno priznatih umjetnika: pjesnika, pripovjedača, kritičara, teoretičara umjetnosti, esejista, prevodilaca… sve ono kvalitetno od Vardara pa do Triglava, kao i izvjestan broj evropskih saradnika.

Na adresu redakcije i novog urednika već stižu priznanja od struke. Da je Vila, nesumnjivo, ponovo zadobila svoj davno izgubljeni imidž umjetničkog kvaliteta i zajedništva, zagubljen u onim dramatičnim godinama kolektivnog rasapa svijesti i morala, potvrđuju brojna priznanja od struke, koje stižu na adresu redakcije i novog urednika za književnost. Dakle, novi broj Vile je pred nama a slijedeći, ako uzmem u obzir imena okupljenih saradnika, još kvalitetniji, kaže urednik Bogdanović, pred čitaocima će se naći prije kraja ove godine.

Vest preuzeta sa: http://www.nosorog.rs.sr/brojevi-numbers/131-140/139ns9.html

Objavljeno u: Vijesti

Spremi

Komentariši

Submit Comment
© Književnost.org.  | SitemapVideo Sitemap  |