HOUELLEBECQ ZA TEDESCHIJA
‘Gledao sam gospodina Emila Tedeschija u ‘Nedjeljom u 2', gdje je rekao da mu je jedan od omiljenih autora Michel Houellebecq. Pitate li se što kupiti čovjeku koji može imati skoro sve, a da poklon bude poseban? Naime, Houellebecq zaista rijetko potpisuje knjige’, priča Dabić pojašnjavajući ozbiljnost svog novog poslovnog projekta.
Odlaskom iz Profila, Dabić je pokrenuo prvu internetsku knjižaru bibliofil.hr koja u svojoj ponudi ima vrijedne antikvarne i potpisane knjige domaćih i inozemnih autora, a cijene dosežu i do nekoliko desetaka tisuća kuna.
Tek u usporedbi s daleko razvijenijim svjetskim tržištem antikvarnih knjiga, a tu prednjače SAD, Britanija, Njemačka i Francuska, moglo bi se reći – ‘prava sitnica’.
Premda rijetki, u svijetu se bilježe slučajevi prodaje antikvarnih knjiga po cijenama izraženim u milijunima dolara. Tržište je razvijenije i utoliko što se, primjerice, potpisana knjiga suvremenog autora poput nobelovca Orhana Pamuka počinje prodavati za 40 do 50 dolara, da bi već za nekoliko mjeseci cijena bila nekoliko stotina dolara. Pamukov stariji roman ‘Bijeli zamak’, prvo izdanje s potpisom, danas se prodaje za oko 2.000 dolara.
‘I prodaje se’, kaže Dabić.
Na stranici bibliofil.hr limitirano prvo izdanje ‘Ex Ponta’ s potpisom nobelovca Ive Andrića prodaje se za 7.200 kuna, Kranjčevićeve ‘Bugarkinje’ za 7.000, u ponudi je prvo izdanje Krležinih ‘Balada’ za 1.450 kuna te neobjavljeni rukopis poezije Vjekoslava Majera za čak 25.000 kuna.
Rijetko tko u Hrvatskoj može se pohvaliti Kunderinim potpisom na knjizi. Ovdje se njegov ‘Susret’ potpisan prodaje za 1.600 kuna. Najskuplja potpisana knjiga inozemnog autora je Nerudina zbirka pjesama ‘Navegaciones Y Regresos’, a stoji 17.500 kuna. Usporedbe radi, na svjetskom tržištu antikvarnih knjiga trenutačno je u ponudi tek desetak s Nerudinim potpisom, a cijene su im do 10 tisuća dolara.
Bez sumnje, svoje interesente i kupce pronaći će potpisane knjige i dokumenti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, bana Josipa Jelačića, što je rijetkost procijenjena na gotovo 10.000 kuna, Ante Pavelića ili kralja Aleksandra I. Karađorđevića.
‘Potpis autora na svjetskom tržištu je cijenjen i tražen. Nekad se nije išlo na promocije i dobivalo potpise, zato su i rijetki, a većina je bila s potpisom i posvetom dragim osobama pa one imaju povijesnu, kulturnu i estetsku vrijednost. Na neki način pokazuju autora i kao privatnu osobu’, priča Dabić.
KNJIŽEVNICI SU BILI DOISTA VAŽNI LJUDI
Dražen Dabić je kolekcionar od djetinjstva. Kad ulazi u nečiji stan, prvo primjećuje biblioteku domaćina. ‘Često se iznenadim dobrom kvalitetom nečije kućne biblioteke. Ljudi koji su danas u 70-ima imaju sjajne zbirke, a oni i dan danas kupuju starija i prva izdanja.’
‘Odmalena sam počeo skupljati knjige s potpisom autora. To je bilo vrijeme kad su književnici posjećivali škole, a mi djeca gledali smo ih kao zbilja važne ljude. Dosta njih to su i bili.’
Knjige nabavlja posvuda – na sajmovima, na cesti, u oglasima, stanovima, gradovima diljem Hrvatske, o njima doznaje usmenom predajom, preko interneta. Knjige koje posjeduje, a radi se o zbirci od oko šest tisuća naslova, dijeli na one koje bi prodao i one kojima nikad ne bi nalijepio cijenu.
‘Nikad ne bih prodao Paula Austera s posvetom, jer mi je autor poslao knjigu preko meni drage osobe. Ne bih prodao ni ‘Volgu, Volgu’ Miljenka Jergovića, koju sam imao čast predstaviti zajedno s autorom, Julijanom Matanović i Nenadom Rizvanovićem, a potpisali su je svih troje. Nikad ne bih prodao 34 različite verzije ‘Lovca u žitu’ koje skupljam od svoje trinaeste godine, a brojne primjerke donijeli su mi prijatelji s putovanja.’
Unatoč pozamašnom broju knjiga koje posjeduje, želja mu je kupiti prvo izdanje ‘Lovca’ sa Salingerovim potpisom, no ono košta minimalno 50 tisuća dolara, što mu je zasad nedostupno.
www.tportal.hr
